Koronavirus proširio se na više od 80 država, uključujući i Hrvatsku.
Koronavirus izaziva respiratornu bolest koja, čini se, započinje povišenom temperaturom, a nastavlja se suhim kašljem. Nakon tjedan dana bolesti dolazi do otežanog disanja te je nekim pacijentima potrebno bolničko liječenje.
Ovi simptomi, naravno, ne znače nužno da imate koronavirus, budući da su slični kao kod nekih puno češćih virusa, prehlade ili gripe.
U težim slučajevima koronavirus može uzrokovati upalu pluća, jak akutni respiratorni sindrom, zatajenje više organa, pa čak i smrt.
Starije osobe, kao i one s već postojećim bolestima poput astme, dijabetesa i srčanih bolesti, imaju veću vjerojatnost da razviju teži oblik bolesti.
Period inkubacije, tj. razdoblje od infekcije do pokazivanja prvih simptoma traje i do 14 dana, navodi Svjetska zdravstvena organizacija, a neki istraživači tvrde da može trajati i do 24 dana, piše BBC.
Kako se zaštititi?
Redovito i temeljito pranje ruku je ključno, ističu zdravstvene agencije.
Još nije točno utvrđeno kako se koronavirus širi, no slični se virusi šire kapljičnim putem, poput onoga kad zaražena osoba kašlje ili kiše.
Dakle, važno je kašljati ili kihati u maramicu, ne dirati lice neopranim rukama i pokušavati izbjegavati kontakt sa zaraženim osobama.
Medicinski stručnjaci tvrde kako maske za lice ne daju adekvatnu zaštitu.
Stoga su bitna ova jednostavna pravila:
1. Prati ruke redovito sa sapunom ili koristiti dezinfekcijski gel
2. Kašljati i kihati u maramicu za jednokratnu uporabu, koju ćete potom baciti u smeće, a ruke oprati
3. Ako nemate maramice, kašljite i kišite u rukav, ne u dlanove
4. Izbjegavajte diranje očiju, nosa i ustiju neopranim rukama
5. Izbjegavajte kontakt s osobama koje se ne osjećaju dobro.
Kako promijeniti naviku diranja lica?
Jedno od važnijih pravila koja nam stalno ponavljaju ono je da izbjegavamo diranje po licu, posebno oči, nos i usta, što može smanjiti prenošenje virusa koji se prvenstveno širi kontaktom, piše T-portal.
No to nije baš tako jednostavno. Čak se ni šefica Ureda za zdravstvo iz okruga Santa Clara u Kaliforniji, dr. Sara Cody, nije mogla suzdržati da ne dira lice dok je upozoravala Amerikance da izbjegavaju ovu naviku.
Sveučilište u Sydneyju je 2015. proučavalo svoje studente medicine i kamerom zabilježilo koliko su se puta dirali po licu. Svaki od 26 budućih doktora tijekom promatranja dodirnuo je svoje lice u prosjeku 23 puta u sat vremena. U gotovo pola slučajeva (44%) dodirivali su oči, nos ili usta.
Po licu se diramo od malih nogu. Lišiti se ove navike uistinu je teže nego što mislite.
Prstima dodirujemo razne površine oko sebe, a dovoljno je da jednim dodirom očiju, nosa, usta ili ranice na licu virus uđe u vaše tijelo.
‘Virusi koji utječu na respiratorni sustav u tijelo ulaze putem sluznice koja se nalazi u nosu, usnoj šupljini i očima. Neodržavanjem higijene ruku vrlo je lako dobiti virusnu infekciju’, rekao je epidemiolog, dr. Dawn Mueni Becker.
Kao i većina naučenih ponašanja, diranje lica započinje u čovjekovoj ranoj dobi i nastavlja se tijekom odrastanja, prerastajući u naviku. Ljudi diraju lice zbog raznih razloga. Vladina studija iz 2014. otkrila je da ono pomaže u oslobađanju od stresa i nelagodnosti. Često osoba nije ni svjesna da se dira po licu, što je dodatan razlog zašto je važno više puta u danu prati ruke.
‘Ako se dirate po licu, to nije kraj svijeta’, rekao je dr. Becker. Postoje načini da umanjite rizik od unošenja virusa u organizam.
‘Budite oprezni i svjesni ove loše navike kada se poželite dodirnuti po licu. Najčešće se to događa kada vam curi nos ili kada kišete, pa je dobro da uz sebe uvijek imate maramicu. Bolje je da se po licu dirate maramicom nego prstima’, rekao je američki epidemiolog.
No to ne znači da tu maramicu trebate vratiti u džep nakon što ispušete nos ili kihnete. Uvijek koristite čistu maramicu, a ruke nakon toga dobro operite sapunom i toplom vodom, minimalno 20 sekundi. Često ljudi brzinski protrljaju sapun po dlanovima i isperu, no za učinkovito pranje potrebno ga je trljati između prstiju, ispod noktiju, na noktima te na poleđini šake.
Također je važno prati ruke nakon korištenja površina koje su poznata žarišta bakterija – mobitela, ključeva, novca, kvaka, lifta itd.
Što ako sumnjate da imate koronavirus?
Ako sumnjate da ste zaraženi koronavirusom, trebali biste se najprije telefonski obratiti liječniku. Nemojte odlaziti u ambulantu ili ljekarnu, stavite zaštitnu masku i izbjegavajte kontakte s ljudima.
Nakon što nazovete liječnika, možda će od vas biti zatraženo da budete u samoizolaciji. Potom ćete najvjerojatnije biti testirani na virus. Liječnik će vam zatim dati upute za daljnje postupanje.
Ostale korisne informacije kako se ponašati u vezi s koronavirusom, možete pronaći u savjetima koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
