U Hrvatskoj je najveća smrtnost od bolesti srca i raka – što je s tim bolesnicima za vrijeme epidemije?

Foto: GettyImages

“Zbog nebrige, nestručnosti, kašnjenja s odlukama bez strategije, nama se u svim bolnicama proširila zaraza. Nemamo nijednu bolnicu sigurnu gdje se mogu liječiti bolesnici s malignim bolestima. Ove smo godine dijagnosticirali samo 50 posto očekivanih bolesnika s malignim bolestima. Što znači da je 50 posto pacijenata promaklo dijagnostici, a pojavit će se simptomi kada će bolest biti uznapredovala.”, upozorio je za Narod.hr predsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta prof. dr. sc. Milan Vrkljan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Vrkljan o cjepivu: U pozadini su financijski interesi, vjerojatno se ne bih cijepio

Stranica World Life Expectancy (WLE) donosi podatke o smrtnosti od raka, prema kojima je Hrvatska na visokom 6. mjestu u svijetu. Kada se pogledaju podatci Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), Hrvatska je na 22. mjestu po incidenciji te bolesti. Neke zemlje koje imaju i veću incidenciju od Hrvatske, poput SAD-a, imaju manju smrtnost, iz čega proizlazi da Hrvatska nije baš uspješna u liječenju raka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedan od razloga velike smrtnosti od raka vjerojatno je i u velikom omjeru starog stanovništva u Hrvatskoj, no zasigurno je problem i u prekasnom dijagnosticiranju i liječenju.

Nažalost, tu situaciju samo pogoršava aktualna epidemija koronavirusa, zbog kojeg se odgađaju ili otkazuju mnogi liječnički pregledi, pa tako i oni onkoloških bolesnika.

Primjerice, otkad je KB Dubrava u Zagrebu postala COVID-bolnica, u njoj se više ne liječe pacijenti koji boluju od ostalih bolesti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako je, primjerice, pacijentica Marija Orlić iz Pule trebala je 15. prosinca 2020. otići na kontrolu u KB Dubrava, ali je putem medija doznala da se oni koji nisu oboljeli od COVID-a, ne mogu više tamo liječiti.

“Nažalost puno će ih od COVID-a umrijeti. Međutim, COVID ćemo izliječiti, a za sve ostalo ćemo poslije plaćati veliki danak, jer ljudi s karcinomima, sa srčanim ili moždanim udarom trebaju odmah, ali odmah zdravstvenu zaštitu i pomoć, a kasnije kada COVID prođe će biti kasno”, poručila je Marija za HRT.

Podsjetimo, s Narod.hr vezano uz ovu temu poslali smo upit ministru zdravstva i Stožeru civilne zaštite, no ni nakon dva tjedna nismo primili nikakav odgovor na dolje navedena pitanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pitali smo ih:

1. Zašto se odabralo KB Dubrava za COVID-centar?
2. Gdje su sada smješteni pacijenti koji su prije njezine prenamjene bili u bolnici i/ili dolazili na preglede u bolnicu?
3. Koliko je pacijenata bilo na dijalizi u KB Dubrava i gdje oni sada idu na dijalizu?
4. Koliko je kirurga i dalje u KB Dubrava?
5. Gdje su preraspodijeljeni ostali kirurzi koji ne participiraju u liječenju oboljelih od COVID-a?
6. Jesu li povećani kapaciteti za onkološke bolesnike u drugim bolnicama i kojim?
7. Gdje su preraspoređeni liječnici specijalisti iz onkologije i radioterapije koji ne participiraju u liječenju oboljelih od COVID-a?

2019. 

Prema Izvješću o umrlim osobama u Hrvatskoj za 2019. godinu, kojeg je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, od novotvorina, odnosno tumora je u 2019. godini u Hrvatskoj umrlo 13.718 ljudi, odnosno 26,5% svih umrlih. Dakle, to je, poslije bolesti cirkulacijskog sustava, drugi najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rak bronha ili pluća je peti uzrok smrti u 2019. dok je rak debelog crijeva na šestom mjestu. Od raka bronha i pluća umrle su 2.874 osobe (od toga 2.006 muškaraca i 868 žena), a od raka debelog crijeva 2095 osoba (od toga 1.258 muškaraca i 837 žena).

Najviše osoba umrlo je od ishemijske bolesti srca (7.965) i cerebrovaskularnih bolesti (5.180). Slijede šećerna bolest (4.017) i hipertenzija (3.789) koja je sada četvrti uzrok smrti.

Dakle, na prvom mjestu su bolesti srca, a rak zauzima treće, odnosno četvrto mjesto.

2018. 

Izvješće o umrlim osobama za 2018. godinu navodi također da su tumori druga po redu skupina bolesti po smrtnosti. Od tumora je 14.210 osoba, odnosno 27% svih umrlih (na prvom su mjestu bolesti cirkulacijskog sustava koja iznosi 43,7%).

Kod osoba mlađih od 65 godina maligne bolesti najčešći su uzrok smrti, te uzrokuju preko 40% svih smrti u toj dobi. U Hrvatskoj je prema posljednjim dostupnim podacima u 2018. godini od invazivnog raka (ne uključujući ne-melanomski rak kože; radi usporedbe s podacima Registra za rak) umrlo ukupno 13.809 osoba, (stopa 337,8/100 000), od čega 8.049 muškaraca (stopa 407,5/100 000 ) i 5.760 žena (stopa 272,6/100 000), navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Najčešći maligni uzroci smrti kod muškaraca bili su rak pluća (2.097 umrlih), rak debelog i završnog crijeva (1.321), te rak prostate (772), a kod žena rak debelog i završnog crijeva (919), rak pluća (860), te rak dojke (789). Broj umrlih od raka je u porastu, kao i udio umrlih od raka (od svih umrlih) je u porastu. Potrebno je naglasiti da sami broj umrlih od raka ne pada praktički niti u jednoj europskoj državi (najvećim dijelom zbog sve starije populacije), tako da je pri procjeni mortaliteta (kao i incidencije) potrebno standardizirati za dob, odnosno maknuti utjecaj dobi.

Iako je udio koji zloćudne bolesti imaju u ukupnom mortalitetu u porastu, sama standardizirana stopa mortaliteta od raka je u padu. U većini europskih zemalja taj pad je veći nego u Hrvatskoj, gdje za razdoblje 2001.-2018. postoji statistički značajan pad dobno-standardizirane (HR11; stopa mortaliteta kada bi Hrvatska u cijelom tom razdoblju imala dobnu strukturu kao prema popisu 2011.) stope mortaliteta od -0,2% godišnje; pri čemu kod žena ne postoji pad, dok kod muškaraca on iznosi -0,5% godišnje.

No, nažalost, trenutna situacija u zdravstvu ne ide u prilog onkološkim bolesnicima. Postavlja se pitanje koliko će ljudi oboljelih od raka umrijeti jer im, zbog kaotične situacije koju je u zdravstvenom sustavu izazvao koronavirus, nije pružena pravovremena dijagnoza i liječenje?

Onkološki pacijenti zahtijevaju pravovremeno liječenje, inače se može očekivati da će u idućem razdoblju broj umrlih od raka još više porasti, a troškovi liječenja nepravovremeno dijagnosticiranih bolesti zakomplicirati i povećati.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.