“Zbog nebrige, nestručnosti, kašnjenja s odlukama bez strategije, nama se u svim bolnicama proširila zaraza. Nemamo nijednu bolnicu sigurnu gdje se mogu liječiti bolesnici s malignim bolestima. Ove smo godine dijagnosticirali samo 50 posto očekivanih bolesnika s malignim bolestima. Što znači da je 50 posto pacijenata promaklo dijagnostici, a pojavit će se simptomi kada će bolest biti uznapredovala.”, upozorio je za Narod.hr predsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta prof. dr. sc. Milan Vrkljan.
> Vrkljan o cjepivu: U pozadini su financijski interesi, vjerojatno se ne bih cijepio
Stranica World Life Expectancy (WLE) donosi podatke o smrtnosti od raka, prema kojima je Hrvatska na visokom 6. mjestu u svijetu. Kada se pogledaju podatci Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), Hrvatska je na 22. mjestu po incidenciji te bolesti. Neke zemlje koje imaju i veću incidenciju od Hrvatske, poput SAD-a, imaju manju smrtnost, iz čega proizlazi da Hrvatska nije baš uspješna u liječenju raka.
Jedan od razloga velike smrtnosti od raka vjerojatno je i u velikom omjeru starog stanovništva u Hrvatskoj, no zasigurno je problem i u prekasnom dijagnosticiranju i liječenju.
Nažalost, tu situaciju samo pogoršava aktualna epidemija koronavirusa, zbog kojeg se odgađaju ili otkazuju mnogi liječnički pregledi, pa tako i oni onkoloških bolesnika.
Primjerice, otkad je KB Dubrava u Zagrebu postala COVID-bolnica, u njoj se više ne liječe pacijenti koji boluju od ostalih bolesti.
Tako je, primjerice, pacijentica Marija Orlić iz Pule trebala je 15. prosinca 2020. otići na kontrolu u KB Dubrava, ali je putem medija doznala da se oni koji nisu oboljeli od COVID-a, ne mogu više tamo liječiti.
“Nažalost puno će ih od COVID-a umrijeti. Međutim, COVID ćemo izliječiti, a za sve ostalo ćemo poslije plaćati veliki danak, jer ljudi s karcinomima, sa srčanim ili moždanim udarom trebaju odmah, ali odmah zdravstvenu zaštitu i pomoć, a kasnije kada COVID prođe će biti kasno”, poručila je Marija za HRT.
Podsjetimo, s Narod.hr vezano uz ovu temu poslali smo upit ministru zdravstva i Stožeru civilne zaštite, no ni nakon dva tjedna nismo primili nikakav odgovor na dolje navedena pitanja.
Pitali smo ih:
1. Zašto se odabralo KB Dubrava za COVID-centar?
2. Gdje su sada smješteni pacijenti koji su prije njezine prenamjene bili u bolnici i/ili dolazili na preglede u bolnicu?
3. Koliko je pacijenata bilo na dijalizi u KB Dubrava i gdje oni sada idu na dijalizu?
4. Koliko je kirurga i dalje u KB Dubrava?
5. Gdje su preraspodijeljeni ostali kirurzi koji ne participiraju u liječenju oboljelih od COVID-a?
6. Jesu li povećani kapaciteti za onkološke bolesnike u drugim bolnicama i kojim?
7. Gdje su preraspoređeni liječnici specijalisti iz onkologije i radioterapije koji ne participiraju u liječenju oboljelih od COVID-a?
2019.
Prema Izvješću o umrlim osobama u Hrvatskoj za 2019. godinu, kojeg je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, od novotvorina, odnosno tumora je u 2019. godini u Hrvatskoj umrlo 13.718 ljudi, odnosno 26,5% svih umrlih. Dakle, to je, poslije bolesti cirkulacijskog sustava, drugi najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj.
Rak bronha ili pluća je peti uzrok smrti u 2019. dok je rak debelog crijeva na šestom mjestu. Od raka bronha i pluća umrle su 2.874 osobe (od toga 2.006 muškaraca i 868 žena), a od raka debelog crijeva 2095 osoba (od toga 1.258 muškaraca i 837 žena).
Najviše osoba umrlo je od ishemijske bolesti srca (7.965) i cerebrovaskularnih bolesti (5.180). Slijede šećerna bolest (4.017) i hipertenzija (3.789) koja je sada četvrti uzrok smrti.
Dakle, na prvom mjestu su bolesti srca, a rak zauzima treće, odnosno četvrto mjesto.
2018.
Izvješće o umrlim osobama za 2018. godinu navodi također da su tumori druga po redu skupina bolesti po smrtnosti. Od tumora je 14.210 osoba, odnosno 27% svih umrlih (na prvom su mjestu bolesti cirkulacijskog sustava koja iznosi 43,7%).
Kod osoba mlađih od 65 godina maligne bolesti najčešći su uzrok smrti, te uzrokuju preko 40% svih smrti u toj dobi. U Hrvatskoj je prema posljednjim dostupnim podacima u 2018. godini od invazivnog raka (ne uključujući ne-melanomski rak kože; radi usporedbe s podacima Registra za rak) umrlo ukupno 13.809 osoba, (stopa 337,8/100 000), od čega 8.049 muškaraca (stopa 407,5/100 000 ) i 5.760 žena (stopa 272,6/100 000), navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Najčešći maligni uzroci smrti kod muškaraca bili su rak pluća (2.097 umrlih), rak debelog i završnog crijeva (1.321), te rak prostate (772), a kod žena rak debelog i završnog crijeva (919), rak pluća (860), te rak dojke (789). Broj umrlih od raka je u porastu, kao i udio umrlih od raka (od svih umrlih) je u porastu. Potrebno je naglasiti da sami broj umrlih od raka ne pada praktički niti u jednoj europskoj državi (najvećim dijelom zbog sve starije populacije), tako da je pri procjeni mortaliteta (kao i incidencije) potrebno standardizirati za dob, odnosno maknuti utjecaj dobi.
Iako je udio koji zloćudne bolesti imaju u ukupnom mortalitetu u porastu, sama standardizirana stopa mortaliteta od raka je u padu. U većini europskih zemalja taj pad je veći nego u Hrvatskoj, gdje za razdoblje 2001.-2018. postoji statistički značajan pad dobno-standardizirane (HR11; stopa mortaliteta kada bi Hrvatska u cijelom tom razdoblju imala dobnu strukturu kao prema popisu 2011.) stope mortaliteta od -0,2% godišnje; pri čemu kod žena ne postoji pad, dok kod muškaraca on iznosi -0,5% godišnje.
No, nažalost, trenutna situacija u zdravstvu ne ide u prilog onkološkim bolesnicima. Postavlja se pitanje koliko će ljudi oboljelih od raka umrijeti jer im, zbog kaotične situacije koju je u zdravstvenom sustavu izazvao koronavirus, nije pružena pravovremena dijagnoza i liječenje?
Onkološki pacijenti zahtijevaju pravovremeno liječenje, inače se može očekivati da će u idućem razdoblju broj umrlih od raka još više porasti, a troškovi liječenja nepravovremeno dijagnosticiranih bolesti zakomplicirati i povećati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
