Penava: Iza pritisaka na mene stajali su Mladen Bajić, Mičić i Perković

Svjedočenjem hrvatskog emigranta Petra Penave danas je pred Višim zemaljskim sudom u Muenchenu nastavljeno suđenje pripadnicima jugoslavenskih i hrvatskih tajnih službi Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću, zbog sumnje na sudjelovanje u ubojstvu hrvatskog emigrantskog političara Stjepana Đurekovića u Wolfratshausenu 1983. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Petar Penava, koji godinama živi u Njemačkoj, kako je priopćio sud, trebao bi svjedočiti o pritiscima koje su na njega vršili pripadnici Službe državne sigurnosti (SDS) te o funkcioniranju tih službi. Penava je proteklih godina u više navrata u medijima govorio o tome kako su ga Udba, tj. Perković osobno htjeli likvidirati.

Ispitivanje svjedoka Petra Penave prekinuto je odmah na početku zbog tehničkih teškoća u vezi s konsekutivnim prevođenja.

Petar Penava je svjedočio o tomu kako je emigrirao iz Jugoslavije 1969. iz političkih razloga te se odmah nakon dolaska u Njemačku priključio radu Hrvatskog narodnog odbora (HNO). “Bio sam politički aktivan i surađivao sam između ostalih s Brunom Bušićem i Mladenom Schwartzom”, rekao je Penava dodavši da su nakon atentata na Brunu Bušića, pripadnici HNO-a započeli suradnju s njemačkim i francuskim vlastima kako bi se otkrili atentatori na Bušića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Penava je potom svjedočio o svojim kontaktima s Krunoslavom Pratesom, pripadnikom emigracije i tajnim agentom Službe državne sigurnosti.

Petar Penava, foto: croatia-presse.de
Petar Penava, foto: croatia-presse.de

Penava je već svjedočio u procesu protiv Krunoslava Pratesa, koji je 2008. osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog suučesništvu u ubojstvu Stjepana Đurekovića. Tijekom tog suđenja su na vidjelo izišla saznanja na kojima se temelji i optužnica protiv Perkovića i Mustača.

Po riječima svjedoka, Krunoslav Prates je 1981. svjedoku Penavi naložio da nazove Njemačku novinsku agenciju dpa i kaže da je “HRB, odjel Bruno Bušić Paris” izveo ekplozivni napad na tiskaru Schulze na jezeru Starnberg, koja je trebala tiskati Titove memoare Vladimira Dedijera, u kojima su trebali biti diskreditirani neki jugoslavenski političari.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Kasnije je otkriveno da je odjel Udbe u Zagrebu pripremio atentat na tiskaru, a atentat su izvršili pripadnici Udbe Branko Traživuk i još jedan Srbin, koji je bio specijalist za isključivanje alarma”, rekao je Penava.

Penava je govorio i o tomu kako je Udba u Švicarskoj ukrala veliku količinu eksploziva kojeg je nakon toga “podijelila pripadnicima emigracije” kako bi ih diskreditirala kao teroriste.

“Kasnije je Perković u jednom intervjuu ubojstva emigranata opravdavao tvrdnjom da se radi o teroristima. U istom intervjuu Perković je priznao da su nakon toga ubijeni hrvatski emigranti Mate Kolić u Parizu, Ante Kosić u Munchenu, Stanko Nižić u Zuerichu, a Luka Kraljević je teško ozlijeđen. Ti su ljudi ubijeni nakon što im je Udba podijelila eksploziv ukraden u Švicarskoj”, rekao je Penava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svjedok je rekao da je i on bio na listi Udbe ali da je izbjegao atentat. “U autu ispred mog stana su na mene čekali Josp Perković i njegov suradnik Rupčić, ali sam ih ja primijetio i sklonio se”, rekao je Penava.

Penava je svjedočio da se nakon izlaska iz zatvora u veljači 1983. susreo s Pratesom i Perkovićem, a tijekom iste godine i nekoliko puta sa Stjepanom Đurekovićem, ubijenim iste godine u srpnju.

“Priče oko toga kako je Đureković bogat jer je ukrao tanker su bile Udbine izmišljotine. Mogu posvjedočiti da je Đureković bio bez novaca. Živio je od pomoći prijatelja, uštede i prodaje svojih knjiga”, rekao je Penava.

Pritisci Perkovića i kruga oko njega kako bi ga se spriječilo da svjedoči u procesima, prvo protiv Pratesa, a zatim i protiv Perkovića i Mustača su se, prema iskazu svjedoka, nastavili sve do današnjih dana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Perković je 2011., nakon mog intervjua jednim dnevnim novinama, uz pomoć državnog odvjetnika Mladena Bajića i Perkovićeva suradnika Tomislava Mičića htio učiniti sve kako bi me strpao iza rešetaka te me optužio za podmetanje požara u jednu vojarnu u Kninu”, rekao je svjedok.

“Opet su me pokušali diskreditirati tijekom posjeta Ive Josipovića Berlinu pokušavši me optužiti da sam ja poslao eksplozivnu napravu u Veleposlanstvu u Berlinu”, rekao je Penava te ustvrdio da se radi o pritiscima iza kojih su stajali Perković, Bajić i Mičić.

Godine 2013. su me u hrvatskom konzulatu ispitivali u vezi sa slučajem Perković i Prates te mi je naloženo da pred sudom u Zagrebu dadem izjavu da je sve što sam rekao protiv Pratesa bila laž Njemačke obavještajne službe. “To što ste vi radili nije radila ni Udba”, rekao je tada, po vlastitim riječima, Penava hrvatskom konzulu Bagariću te je ovaj slučaj prijavio njemačkoj policiji.

“Do 2014. nisam putovao u u Hrvatsku zbog prijetnji”, rekao je nadalje Penava.

Svjedočenje svjedoka Petra Penave nastavlja se poslijepodne.

Poslijepodne bi videolinkom iz Beograda trebao svjedočiti umirovljeni djelatnik SDS-a Božidar Spasić, koji bi također trebao govoriti o hijerarhiji SDS-a, ponajprije o pitanju odgovornosti u donošenju važnih odluka, među kojima je i egzekucija emigranta.

Za ovaj tjedan predviđena su još dva ročišta. U srijedu bi se trebalo nastaviti svjedočenja Božidara Spasića, a u četvrtak bi trebao svjedočiti bivši visoki dužnosnik Ine Vanja Špiljak. Tijekom suđenja Krunoslavu Pratesu, koji je 2008. osuđen za sudjelovanje u ubojstvu Đurekovića, i tijekom suđenja Mustaču i Perkoviću državno je odvjetništvo u više navrata spominjalo da je glavni motiv za Đurekovićevo ubojstvo njegovo saznanje o upletenosti Vanje Špiljka u financijske malverzacije u naftnoj kompaniji početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.