Hrvatska radio-televizija došla je u posjed dokumenata Ministarstva zdravlja, s kojim je poništilo odluku Halmeda (Agencija za lijekove i medicinske proizvode) iz 2013. godine o uskraćivanju proizvodnih dozvola za bakterijska cjepiva i krvne pripravke Imunološkom zavodu, piše HRT.
Rješenje Ministarstva zdravlja doneseno je 27. veljače 2015.
To znači da je Halmed pogriješio u proceduri kada je prije gotovo dvije godine oduzeo dozvolu za proizvodnju Imunološkom zavodu. Imunološki i dalje ne može proizvoditi pojedine lijekove sve dok Halmed ne izađe ponovno u inspekciju.
Teoretski, i dalje se može dogoditi da Halmed ponovno ne izda dozvolu, ali s obzirom na to da Zavod posljednjih mjeseci intenzivno radi na preuređivanju pogona sasvim je moguće da dozvolu i vrate.
Tko će snositi posljedice za gubitak od minimalno 50 milijuna?
Gubitak tih dozvola predstavlja najveći problem u poslovanju Imunološkog zavoda budući da su zbog zabrane proizvodnje u dvije godine izgubili minimalno 50 milijuna kuna.
Sindikalna povjerenica u IMZ-u Lidija Jagarinec pita tko će snositi posljedice za nastalu štetu od više desetaka milijuna kuna te zašto proceduralni propusti nisu ranije uočeni. Sada je, kaže, “loptica ponovno vraćena HALMED-u koji mora izaći u inspekciju, nakon koje može, ali i ne mora izdati dozvolu za proizvodnju”.
Jagarinec je kazala i kako ovu odluku pozdravlja te da je dozvola poništena jer je “soba žuta a ne bijela , jer je cijev na određenoj visini a ne drugoj”, kazavši kako mora karikirati prethodnu zabranu.
Različita logika privatnog kapitala
Đuro Lubura, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Visia Croatica, je rekao da je različita logika privatnog kapitala i ove incijative dodavši kako oni u inicijativi gledaju širu sliku i drugi pristup. “Primarno gledamo nacionalni interes, želimo zaštititi Zavod jer smatramo da je vrlo važan za zdravlje građana. Tek onda je tu i interes onih koji su uložili”, rekao je Lubura.
Podsjetimo, danas su otvorene ponude za Imunološki zavod, stigla je tek jedna obvezujuća ponuda za kupnju dionica i to udruge Visia Croatica, dok su ostale tvrtke koje su bile otkupile ponudbenu dokumentaciju odustale.
Komanditno društvo Visia Croatica je u nepunih 10 dana prikupila 2,2 milijuna kuna – što je 1,7 više od traženih pola milijuna.
Ostali investitori bili su zainteresirani samo za virusna cjepiva
Komentirajući činjenicu da je samo Inicijativa građana Visia Croatica dostavila obvezujuću ponudu za preuzimanje IMZ-a, rekla je kako su, po njezinu mišljenju, ostali investitori bili zainteresirani samo za virusna cjepiva, a ne za obnovu cjelovite proizvodnje.
“Pozdravljam inicijativu i zahvaljujem građanima koji su prepoznali važnost IMZ-a, za razliku od vladajućih koji još uvijek smatraju da Imunološki zavod treba privatizirati. Po meni je to zločin. Ne može se davati proizvodnju biološkog oružja nekom drugom u ruke”, poručila je Jagarinec.
Halmed: Riječ je o različitom tumačenju zakona
Iz HALMED-a su, vezano uz poništenje njihovih rješenja, u srijedu navečer priopćili kako su u potpunosti postupili u skladu sa Zakonom o lijekovima i Zakonom o općem upravnom postupku, te da IMZ nije ispunjavao uvjete za proizvodnju sterilnih lijekova i bakterijskih cjepiva.
“Temeljem svih relevantnih činjenica utvrđeno je da Imunološki zavod d.d. tada nije ispunjavao uvjete za proizvodnju sterilnih lijekova i bakterijskih cjepiva, što je nedvojbeno utvrdilo stručno Povjerenstvo koje je bilo sastavljeno od farmaceutskog inspektora Ministarstva zdravlja i stručnjaka HALMED-a. Naime, u slučaju poništenja rješenja, riječ je o različitom tumačenju Zakona o lijekovima i Zakona o općem upravnom postupku, a koje u konačnici ne utječe na stručnu odluku da Imunološki zavod d.d. tada nije ispunjavao uvjete za proizvodnju”, ističu u HALMED-u.
U prilog tome, dodaju, govori i činjenica da IMZ nikada nije pokrenuo upravni spor protiv navedenih rješenja HALMED-a, što dokazuje da nisu osporavali utvrđeno stanje da ne udovoljavaju uvjetima za proizvodnju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/hrt
Photo: screenshot
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.