‘Šećerna afera’ – hoće li zbog odluke ministra Jakovina građani morati platiti 97 milijuna kuna odštete Sladorani i Viru?

Ministri aktualne Vlade često griješe, a još jedan u nizu svakako je i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i to zbog “šećerne afere”, zbog koje bi Republika Hrvatska, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, moglo Željku Zadri, većinskom vlasniku Sladorane d.d. te Viro tvornice šećera d.d. morati iz proračuna isplatiti odštetu od 97 milijuna kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što je zapravo bilo sporno?

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina je proizvodnu EU kvotu, koju su tri hrvatske šećerane od 2007. do 2011. ravnopravno dijelile po 33%, 2012. godine, o raspodjeli proizvodnih kvota za šećer tržišne godine 2013./2014., preraspodijelio na način da je virovitičkom Viru dodijelio 9643 tone manju godišnju kvotu. Naime, ministrova raspodjela dobivene proizvodne kvote EU od 192.877 tona je bila na 65% u korist Vira i Sladorane te 35% u korist osječke šećerane.

To značajno odstupa od pravila i prakse EU gdje je isključivi parametar ostvarena proizvodnja u prethodnom višegodišnjem razdoblju (u pravilu najmanje zadnjih pet godina). Viro je tijekom osam godina (2004.-2011.) godišnje proizvodio 70,1 tona šećera od šećerne repe, Sladorana 70,1, a osječka šećerana 58,9 tona. Viru su kvote smanjene, a šećerani povećane. Tako je Viro na svakoj izgubljenoj toni gubio oko 5400 kuna, na što nije računao – i to ne samo jedne, nego sedam godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sud poništio rješenje Ministarstva poljoprivrede

Odluka ministra Jakovine, da se osječkom kralju šećera Marku Pipuniću dodijeli izvozna kvota od 80.000 tona šećera u zemlje EU, koja je donesena u studenom 2012., bila je predmet istrage USKOK-a. Upravni sud u Osijeku je, odlučujući o tužbi Sladorane d.d. i Vira d.d. poništio rješenja Ministarstva poljoprivrede iz 2012. godine o raspodjeli proizvodnih kvota za šećer. Njome je smanjenim proizvodnim kvotama, sporna bila šteta načinjena virovitičkoj šećerani i Sladorani.

Inače, u tužbama je traženo da se tužiteljima nadoknadi i prouzročena šteta nastala ovim riješenjem. Zadro bi tako mogao potraživati iznos od oko 97,5 milijuna kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jakovina je u svojoj izjavi tvrdio kako je “odluku o raspodjeli kvota za proizvodnju šećera donio temeljem svog zakonskog ovlaštenja, a vodio se širim gospodarskim interesom poljoprivrede u cjelini”.

Ministar Jakovina je nakon presude kojom je poništeno rješenje Ministarstva poljoprivrede pokušao relativizirati potencijalni problem plaćanja čak 97,5 milijuna kuna odštete šećeranama Viro i Sladorana. “O odštetnim zahtjevima u ovom slučaju uopće nije bilo govora. Upravni sud o tome uopće ne odlučuje, već samo može poništiti rješenje i vratiti ga ministarstvu na ponovno odlučivanje”, rekao je prošle godine, kada je presuda i donesena.

Isto je i sa izvoznim kvotama

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jakovina je istu stvar napravio tri mjeseca prije sporne odluke koju je Upravni sud ukinuo, u rujnu 2012., iako slučaj nije isti, no ponovno su u pitanju optužbe da je Jakovina pogodovao Marku Pipuniću na štetu Željka Zadre, vlasnika Viro-a i Sladorane, ovoga puta se radilo o smanjenju mogućnosti izvoza u EU.

Naime, osim što se Zadro našao oštećenim za proizvodnju vrijednu najmanje 97,5 milijuna kuna mogao bi ostati zakinut i za mogućnost izvoza.

Povjerenstvo kojim je predsjedavala Jakovinina zamjenica, Snježana Španjol je donijelo odluku kojom se Pipunićevoj Tvornici šećera Osijek odobrava izvozna kvota od 80.977 tona šećera, a kako je RH u EU mogla izvesti najviše 180.000 tona šećera, osječka tvornica dobila je oko 45 posto ukupne izvozne kvote. Dvije Zadrine tvornice, dakle Viro d.d. i Sladorana d.d., ukupno su dobile preostalih 55 posto. Viro je dobio mogućnost izvoza 57.584 tone šećera ili 32 posto, a Sladorana d.d. 41.388 tona ili 23 posto.

USKOK istražuje Jakovinu zbog izvoznih kvota?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sladorana d.d. je podnijela kaznenu prijavu USKOK-u posebno ističući Jakovinu kao osobu koja ih je oštetila za najmanje 100 milijuna kuna, a šećeranu Viro za još 15 milijuna kuna.

Optužbe su bazirali na pravilnicima koji su bili na snazi u vrijeme donošenja odluke a koje, prema njihovu mišljenju, Povjerenstvo nije poštovalo. Pravilnici doneseni još 2010. u vrijeme dok je na čelu Ministarstva poljoprivrede bio Petar Čobanković, glavni kriteriji za dodjelu izvoznih kvota su rezultati ostvareni u prethodnom razdoblju. Onaj tko je imao veću proizvodnju u referentnom razdoblju, od 2009. do 2012., trebao je dobiti i najveću proizvodnu i izvoznu kvotu. Pokazatelji su govorili da bi najveću izvoznu kvotu trebao s dvije šećerane dobiti Zadro, a Povjerenstvo je odlučio drugačije.

Krivi zapisnik Povjerenstva

Inače, uz predsjednicu Španjol, Povjerenstvo je činilo još pet članova, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, zatim predstavnik Carinske uprave Ministarstva financija, predstavnik Agencije za plaćanja u poljoprivredi, predstavnik Državnog ureda za trgovinsku politiku, te predstavnik HGK. No, iako je u zapisniku sa sjednice je pisalo kako su se svi članovi usuglasili oko odluke o dodjeli kvota, jedna članica Povjerenstva odmah je nakon odluke, početkom rujna 2012., Ministarstvu poslala dopis u kojemu je rekla doslovno kako je u zapisnik uneseno da se ona slagala s odlukom, što nije istina, a istu stvar je napravila i druga članica Povjerenstva.

Pravosudni epilog odluka ministra Jakovine trebamo tek pričekati, no politički epilog je u svakom slučaju trebao biti smjena ministra. Je li izostala zato što premijer ne zna ni za ovaj slučaj, kao što do neki dan nije znao za slučaj ministrice Zlatar Violić (iako je nalaz Državne revizije u njenom slučaju poznat već pola godine)?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.