Kada počinje gradnja Pelješkog mosta? Što će biti s Istarskim ipsilonom? Tko će vratiti pet milijardi eura duga za autoceste? Trebaju li nam vinjete? U emisiji Otvoreno na HRT-u, analizirali su: Oleg Butković, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata, Branko Grčić, saborski zastupnik SDP-a, Mihaela Grubišić Šeba s Ekonomskog instituta u Zagrebu i Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke-reformista
“Pelješki most je projekt svih projekata”, rekao je Oleg Butković. “Vlada će u lipnju donijeti odluku o gradnji prve faze mosta, do kraja godine imat ćemo izvođača, a nakon toga, krajem godine ili početkom iduće, kreću radovi”, najavio je. Ukupna cijena cijelog projekta je 380 milijuna eura. Rekao je kako treba odlučiti o omjeru financiranja od strane Europske komisije, a to će u postotcima vjerojatno biti omjer 70-30 ili 60-40.
“Hrvatska je u projektiranju ispoštovala sve dogovore s Bosnom i Hercegovinom, da visina mosta i raspon između lukova bude takvih dimenzija da se može osigurati prolaz. Nama je interes prvo spojiti hrvatski teritorij, a drugi da Bosna i Hercegovina ostvari svoja prava”, dodao je Butković.
Branko Grčić rekao je kako je prijašnja Vlada odradila dvije od tri ključne faze priprema. “Prva je bila izboriti se kod Europske komisije da Pelješki most uđe uopće u partnerski sporazum i taj operativni program, i to je bilo najvažnije. Druga faza je bila priprema, odnosno prilagodba projektne dokumentacije, studija izvodljivosti, studija utjecaj na okoliš…i sve ono što je trebalo napraviti da bi se došlo u ovu treću fazu, kada treba izraditi aplikaciju i poslati je u Europsku komisiju koja bi trebala odobriti sufinanciranje”.
Radimir Čačić rekao je kako s europskim novcem treba graditi most, ali bez njega ne. “Sanader, koji je imao sluha za takve stvari, jedan od naših jačih i uspješnijih demagoga, je cijelu priču razvio, krenuo, stao, krenuo, stao. Međutim, dobro je da se nije napravilo, ali je dobro da se puno toga i za vrijeme Sanadera i kasnije za vrijeme ove Vlade, pripremilo”, kazao je.
“Europska unija nam određeno vrijeme neće financirati autoceste”, rekao je Butković. Dotaknuo se izgradnje Jadransko-jonskog koridora, za kojeg smatra da mora biti strateški interes Hrvatske i Europske unije.
Mihaela Grubišić Šeba prokomentirala je pet i pol milijardi eura duga za autoceste i rekla kako je ključno izdržati sljedeće tri do četiri godine, a onda će se polako moći financirati s prihodima. Mijat Stanić se nadovezao i rekao kako se novac posljednjih godina razbacivao, a kao primjer naveo je izgradnju mnogobrojnih kružnih tokova. Rekao je kako je potrebno restrukturiranje kompletnog sektora, od županijskih do autocesta. Čačić smatra kako je riješenje u prebacivanju dijela duga države na dug privatnog sektora.Taj privatni sektor, najbolje je da se zove mirovinski fondovi.
Gosti su se uglavnom usuglasili oko uvođenja vinjeta za autoceste. “Ako računica pokaže da-da, ako ne-ne”, rekao je Čačić. Grubišić Šeba rekla je da sve ovisi o financijskoj i ekonomskoj računici. Smatra da je potrebno sagledati i navike i alternativne cestovne pravce. Grčić je rekao da je teško procijeniti konačni efekt uvođenja vinjeta, bez detaljne analize njihovih cijena. Smatra da je to manje pravedan sustav. Recimo da za 10 dana vinjeta bude 10 ili 15 eura, to govori da ćemo imati još manje održiv sustav, da će ljeti najveći gubitak biti na našim turistima koji sada plaćaju bitno više iznose. Dodao je kako netko za taj iznos može svaki dan voziti kroz određeno razdoblje, a netko drugi samo jedan ili dva puta.
Butković je prokomentirao kilometarske kolone i čekanja pred tunelom, prouzrokovane radovima na cesti. Rekao je kako treba vidjeti koji je razlog čekanja, ako je razlog da se popravljaju šahtovi, što se više neće dogoditi, to vas uvjeravam, onda ne bi trebali platiti cestarinu i dodao da oni koji su za uskrsne blagdane čekali u koloni mogu tražit povrat novca.
