Pravo na hrvatsku osobnu iskaznicu imaju svi hrvatski državljani bez obzira na prebivalište to je, odgovarajući na zastupničko pitanje Ilije Filipovića, potvrdio ministar MUP-a Ranko Ostojić, a radi se o vrlo značajnoj informaciji za Hrvate u BiH i iseljeništvu, prenosi hercegovina.info
“Sukladno prijedlogu novog zakona, osobi koja nema prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj u osobnu iskaznicu upisat će se podatak o njezinu prebivalištu izvan Hrvatske, prema podacima o prebivalištu ispisanima u javnoj ispravi koju je toj osobi izdalo nadležno tijelo države u kojoj ona ima prijavljeno prebivalište ili odobren boravak”, stoji u Ostojićevom odgovoru.
Prebivalište
Ovo je vrlo važno jer nakon 29. prosinca 2014. i stupanja na snagu famoznog Zakona o prebivalištu svim građanima koji po bilo kakvoj osnovi nisu imali prijavljeno prebivalište i osobnu iskaznicu, izvršit će se odjava prebivališta.
S obzirom na nedorečenost zakona i brojne rupe, on je izazvao burne reakcije među Hrvatima u BiH i iseljeništvu. I Filipović, inače saborski zastupnik iz 11. izborne jedinice, u pitanju Ostojiću jasno je naznačio kako ostaje otvoreno gdje će biti upisani, nakon što su ili će biti izbrisani, svi oni hrvatski državljani koji su imali osobne iskaznice s b.b. adresama.
“Napominjemo kako su u registar birača upisani svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina, koji imaju biračko pravo neovisno o tomu gdje im je prebivalište ili boravište. Birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a žele glasovati u inozemstvu ili u Hrvatskoj, moraju se aktivno registrirati. Zahtjev za aktivnu registraciju birači podnose u najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu Hrvatske u inozemstvu, odnosno u nadležnom uredu u Hrvatskoj ako će na dan održavanja izbora boraviti u Hrvatskoj”, navedeno je u odgovoru, a prenosi Hrvatski fokus.
Izmjene na čekanju
Kako se iz svega dalo iščitati, čini se kako, bar za sada, neće biti ništa od izmjena Zakona o prebivalištu, Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, Zakona o registru birača, Zakona o hrvatskom državljanstvu i Zakona o strancima. Svaki od njih izazivao je velike nedoumice, brojne odredbe koje su, prema mnogima, loše i u praski izazivaju brojne probleme. Isto tako, čini se kako vladajuća koalicija ne namjerava ulaziti u priču oko ustavnih promjena kojima bi se ukinula odredba po kojoj hrvatski državljani u drugim zemljama glasuju isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i fiksna kvota od tri zastupnika dijaspore u Saboru.
Kako su ustavne promjene iz 2010. dovele u neravnopravan položaj sve hrvatske državljane s pravom glasa u BiH i iseljeništvu, zorno se vidjelo na siječanjskim predsjedničkim izborima kada su se u Mostaru i Sarajevu stvarale ogromne gužve te se na glasovanje čekalo po nekoliko sati.
