Predsjednik Josipović je, šest mjeseci prije isteka svog petogodišnjeg mandata, započeo je postupak pripreme novog Ustava. Ovo je drugi pokušaj predsjednika Josipovića, kao ovlaštenog predlagatelja, da promijeni Ustav. U prosincu prošle godine vladajući SDP i predsjednik Josipović pokušali su promijeniti Ustav kako bi spriječili izručenje g. Perkovića Njemačkoj. Promjene Ustava zaustavio je HDSSB koji je u zadnji tren odustao, a bez čijih zastupnika nije osigurana dvotrećinska većina glasova potrebna za promjene Ustava.
“Na današnjem prvom radnom stolu o prijedlogu ustavnih promjena na temu mjesne, lokalne i područne (regionalne) samouprave sudjelovali su predstavnici svih relevantnih političkih stranaka, stručnjaci, saborski zastupnici te ministar, što je znak da očito postoji svijest o tome da treba zajedno raditi na promjenama Ustava, specifično na promjeni lokalne, područne , regionalne samouprave”, kazao je Josipović.
“Ovo nije ovo nadmetanje sa Saborom tko će iznijeti ovakav ili onakav koncept”, istaknuo je Josipović na pitanje novinara o tome postoji li volja o promjena s obzirom da je rasprava na ovu temu u Saboru stala te dodao da “ovo nije zamišljeno kao jedan “ho ruk” projekt, za razliku od Sabora koji je pritisnut rokovima i tekućim potrebama”, te zaključio da se radi o dugoročnom projektu.
Na pitanje novinara kakva će biti sudbina županija Josipović je rekao da je većinsko razmišljanje da je potrebna koncentracija na regionalnoj razini, a sudbina županija još je stvar rasprave.
Korak smo bliže konkretnom prijedlogu promjene Ustava, bliže nego prije današnje rasprave, kazao je ministar uprave Arsen Bauk. “Da li je to dovoljno pokazat će vrijeme, a vidjet ćemo hoće li biti opterećeno dnevno političkim razlozima, izbornim ili predizbornim sučeljavanjima. Naša politička praksa je imala dobre prijedloge, koji nisu provedeni zbog dnevno političkih razloga”, smatra Bauk.
“Poglavlje o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, u Ustavu RH iz devedesete, napisano je 2000. te u njemu postoje brojna nezadovoljstva različitim aspektima od teritorijalnog ustroja, ozbiljenja načela supsidijarnosti, prevolikog broja jedinica lokalne samouprave ili ostvarivanja prava na lokalnu samoupravu”, smatra Robert Podolnjak, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu te član Stručnog povjerenstva Predsjednika Republike za ustavna pitanja.
“Ništa ne možete pod hitno, a teritorijalne reforme su u Europi vrlo rijetke. Postoje brojni načini racionalizacije sustava, teritorijalna reforma je jedna od njih, ali velike uštede se mogu provesti kroz smanjenje broja političara i administracije, kao što u Njemačkoj manje lokalne samouprave nemaju administraciju, ni profesionalne političare-načelnike i zamjenike, nego volontere”, pojasnio je prof. Podolnjak.
S tim se slaže i međimurski župan Matija Posavec i smatra da se mora vratiti vjera u politiku i političare na bilo kojoj razini.
Zakonu ne bi trebalo prepustiti ukidanje najmanjih općina, nego bi se to trebalo utvrditi Ustavom, smatra Podolnjak i dodaje da je teško očekivat da će se bilo koja parlamentarna većina samostalno upustiti u reformu, a da će imati suprotno opoziciju koja će to kritizirati.
Da bi država bila istinski servis građana, a lokalna i regionalna samouprava efikasna potrebno je zadati kriterije i po njima nagrađivati one koji ih poštuju i kažnjavati neefikasne, smatra Posavec.
“Nisu nužna smanjenja općina, županija ili gradova, a ni teritorijalna prekrojavanja sustava nego treba postaviti sustav da učinak bude mjerljiva disciplina, smatra Posavec.
“Kad biste sutra ukinuli sto općina u dobili biste uštedu manju od 1 posto državnog proračuna, a zadali bi probleme građanima. Više bi se trebali posvetiti tome da građani dobiju osjećaj pravednosti, kroz smanjenje zaposlenih ili povećanje efikasnosti”, kazao je Posavec.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Photo: FAH
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.