Ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić samo tri mjeseca prije isteka mandata ponovno u proceduru stavlja kozmetički dotjeran i loš Obiteljski zakon.
Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar predstojnica je Katedre za obiteljsko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a izabrana je na mjesto dekanice zagrebačkog Pravnog fakulteta, te će tu poziciju preuzeti 1. listopada ove godine, nakon što završi mandat aktualnom dekanu prof. dr. sc. Hrvoju Sikiriću. Zamolili smo je da za narod.hr komentira trenutnu situaciju s Obiteljskim zakonom.
Prekratak rok od donošenja zakona do njegove primjene
“To je nevjerojatno, politički nekorektno, ali ne mogu ulaziti u politiku. Ono što je zabrinjavajuće je to da je ministrica Opačić dala kratki vacatio legis(vrijeme između donošenja zakona i njegove primjene), dakle, ajmo reći da će se zakon donijeti 15. rujna, ili tu negdje i da će 1. studenog stupiti na snagu. To nisam nikad vidjela. Proučavala sam ranije propise, koliko je prošlo od donošenja do stupanja na snagu i primjene, a to je bilo sedam i pol do devet mjeseci. Još nisam vidjela ni za jedan propis tog tipa gdje se nešto jako mijenja da imate mjesec i pol dana, do prvog studenog. Baš će biti Dušni dan, možda i simbolički? Vacacio legis odudara od svih do sada. Ovaj zakon se primjenjuje na sve hrvatske građane u bilo kojem institutu, jednom ili više njih. Ministrica Opačić to požuruje, to je jasno, da ima barem nešto što je napravila. Taj vacatio legis je maksimalno dvojben, ne može vacatio legis biti mjesec i pol dana. Primjereno bi bilo, minimum minimuma, je šest mjeseci. To neka izvoli objasniti narodu i zastupnicima zašto tako brzo?”, upozorava prof. Hrabar.
Dalje dodaje: “Tako kratak rok vacatio legisa govori da se njima žuri zbog izbora, ali je činjenica da je dugi vacatio legis osobito važan kad imate znakovite i značajne promjene. U ovom slučaju imate značajne promjene kod roditeljske skrbi, ali najvažnije radi administrata pravne norme, hrvatskih građana na koje se taj zakon primjenjuje s jednim ili više instituta. Zakoni imaju dulji period čekanja da oni na koje se primjenjuju imaju vremena s njima se upoznati, ne samo oni koji ih primjenjuju, odnosno, državna tijela, u ovom slučaju sudovi, centri, nego i ljudi”.
Što je s edukacijom?
“Ministrica Opačić može pričati o tome da su prošli edukaciju centri i suci, što moguće da je i točno, ali na zakon iz 2014. godine, ne na 2015. Ona kaže da je neke stvari promijenila, ako ih je malo promijenila da bi edukacija bila važeća onda znači da se izruguje Ustavnom sudu, koji joj je ukinuo zakon. A ako je promjena velika onda treba nova edukacija, ako je bitno drukčiji zakon onda znači da nema edukacije. Ako kaže da je isti zakon i da vrijedi ona edukacija koju su proveli za 2014. znači da ga nije promijenila. Ako ga je promijenila znači da je premalo vrijeme čekanja. Ministrica to forsira, ruga se Ustavnom sudu, ruga se svima nama, ruga se struci”, ističe prof. Hrabar.
Kada će saborski zastupnici proučiti zakon?
“Sad ste imali najmanje 45 dana godišnjih odmora, opet u vrijeme ljeta, saborski zastupnici su bili na raspustu, dakle, na odmoru. Kad se to ijedan, iz bilo koje stranke, zastupnik može temeljito upoznati sa zakonom koji ima 550 i nešto članaka, do 15. rujna, znači u sljedećih deset dana? Kad on to može proučiti? Trebao je to za vrijeme odmora to proučavati, a danas je izašao tekst. Ono što je veliki upitnik koliko ona drži do saborskih zastupnika, do svih njih koliko ih ima u Saboru. Neka objasni saborskim zastupnicima kako oni mogu u 10 dana proučiti zakon da bi mogli odgovorno dignuti ruku za ili protiv. Je li to igra demokracije ili je to demokracija? Neka objasni saborskim zastupnicima i narodu zašto tako kratak rok koji uopće nije uobičajen. Što su oni preko ljeta radili to mi uopće nije jasno? Dakle, to nikako, kako god uzmete, ne drži vodu! To je definitivno politička odluka, to je prelamanje preko koljena jednog vrlo ozbiljnog zakona”, kaže.
Ustavni sud je rekao svoje
Podsjetimo, građanska inicijativa “U ime obitelji” je podnijela Ustavnu tužbu koja je dovela do toga da je Ustavni sud proglasio da je zakon loš i neusklađen s Ustavom RH. Dali su primjedbe i prijedloge da se briše više od 50 članaka.
Radna skupina, koja se sastoji samo od djelatnika Ministarstva ( članovi nisu poznati javnosti), je u samo 13 dana nakon odluke Ustavnog suda preuredila zakon koji ima 306 stranica i 563 članka.
Zanimljivo je i da je u četvrtoj po redu “javnoj” raspravi ministrica odbila 90% primjedbi stručne i zainteresirane javnosti. Nisu uvaženi prigovori 76 socijalna radnika.
