Što je to Josipović pisao predsjednici u pismu objavljenom na portalu kojem je Zlatar Violić dala novac?

Foto: fah

Bivši predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović obratio se u otvorenom pismu svojoj nasljednici, Kolindi Grabar-Kitarović, te ju je pozvao da ‘zaustavi nekonstruktivnu histeriju prema Srbiji’ vezanu uz blokadu pristupnih pregovora Republike Srbije i Europske unije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pismo je objavljeno na portalu autograf.hr, poznatom po tome da mu je tadašnja ministrica kulture dodijelila 70.000 HRK, ‘jer im je obećala’. Podsjetimo, Upravni sud Republike Hrvatske potvrdio je da je bivša ministrica kulture Andrea Zlatar Violić (HNS) bila u sukobu interesa, odnosno da je zloupotrijebila svoje diskrecijske ovlasti kad je portalu Autograf dodijelila 70.000 kuna, radi čega ju je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa kaznilo sa šest tisuća kuna.

Evo što je Josipović napisao:

Poštovana gospođo Predsjednice Republike Hrvatske,

Tekst se nastavlja ispod oglasa

slobodan sam Vam se obratiti ovim otvorenim pismom jer je riječ o pitanju iz Vaše ustavne nadležnosti kao sukreatorice i suprovoditeljice vanjske politike Republike Hrvatske.

Svjedoci smo neuspjeha naše vanjske politike u namjeri da blokira pristupne pregovore Republike Srbije u pogledu 23. i 24. poglavlja i upornog nastavljanja kontraproduktivne i štetne politike koja nema izgleda na uspjeh i koja negativno utječe na naš međunarodni položaj, uključivši položaj u EU i odnose sa susjedima.

Nismo uspjeli naprosto zato jer nismo bili u pravu. Nismo mogli tražiti od Srbije da ukine zakon kakav, s gotovo istim efektima, ima i Republika Hrvatska.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska je Vlada potpuno u pravu kad ističe da Republika Srbija nije ispunila preuzete obveze koje se odnose na prava hrvatske zajednice u Srbiji. Naša Vlada, po mom sudu, mora nastaviti inzistirati na poboljšanju položaja hrvatske zajednice u Srbiji, kao što mora inzistirati i na ostvarenju ustavnih i zakonskih prava srpske zajednice u Hrvatskoj.

Kao što smo vidjeli, to nije moguće blokadom pristupnih pregovora, već što skorijim bilateralnim dogovorom, upravo onako kako ste Vi i premijer Vučić naveli prilikom nedavnog susreta.

Isto tako, Hrvatska s pravom konstatira da Srbija ne ispunjava u cijelosti obvezu suradnje s Haaškim sudom. Međutim, kako je to bilo i prilikom naših pregovora s EU, konačnu ocjenu o suradnji koju slijede zemlje-članice EU prilikom odluke da li ipak otvoriti (a kasnije i zatvoriti) pregovore daje sam Haaški sud.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Konačno, najosjetljiviji prigovor Republike Hrvatske bio je onaj na oblik univerzalne nadležnosti koju za progon ratnih zločina predviđa srpski Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine iz 2003. godine s kasnijim izmjenama i dopunama.

Taj Zakon u Članku 3 predviđa da Srbija može voditi kazneni postupak za ratne zločine počinjene ”na teritoriji bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, bez obzira na državljanstvo učinioca ili žrtve“.

Namjera naše vanjske politike da zbog navedene odredbe blokira pristupne pregovore Srbije propala je ponajprije zato što gotovo sve europske zemlje imaju neki oblik univerzalne nadležnosti. I Republika Hrvatska ima univerzalnu nadležnost za ratne zločine, ne samo u Kaznenom zakonu (Članak 16) već i u Zakonu o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda o progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava iz 2003. godine.

Unatoč nekim stilističkim i nomotehničkim razlikama, kad se gleda cjelina pravnog sustava jedne i druge države, nema značajnije razlike među našim zakonodavstvima kada je riječ o mogućnosti da se sudi stranom državljanu za zločin počinjen na teritoriju druge države, bez obzira na državljanstvo žrtve.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da budem slikovit, hrvatski bi sudovi mogli prema našem zakonodavstvu suditi albanskom ili srpskom državljaninu za zločin počinjen tijekom rata na Kosovu.

Međutim, naši su branitelji i dio javnosti u pravu kad upozoravaju na moguće zlouporabe univerzalne nadležnosti od strane Republike Srbije.

U suđenjima za ratne zločine, nadam se da to ne treba posebno dokazivati, bilo je nepravilnosti i zlouporaba i sa srpske i s hrvatske strane.

Smatram da je najvažniji cilj da svi zločini učinjeni u ratu i agresiji na Hrvatsku, bilo ih je puno, bili su strašni, budu kažnjeni. Nažalost, naša državna tijela, iz raznih razloga, nisu uspjela privesti pravdi mnoge od počinitelja zločina, pa i zbog nedovoljne suradnje Hrvatske i Srbije.

Važna posljedica univerzalne nadležnosti u Srbiji, posebno ako bi bila riječ o zlouporabama, je pravna neizvjesnost kojoj su izloženi naši branitelji. Čim prijeđu granicu, izloženi su mogućnosti uhićenja i izručenja Srbiji.

Takvo stanje mora se otkloniti.

Međutim, to se ne može učiniti podizanjem tenzija u odnosima sa Srbijom i nerealnim prijetnjama o blokiranju pregovora.

Sigurnost braniteljima može dati samo kvalitetan sporazum Hrvatske i Srbije o suradnji na progonu ratnih zločina koji će eliminirati mogućnost zlouporaba.

S tadašnjim predsjednikom Srbije g. Tadićem, 2011./12. postigao sam dogovor o načelima na kojima bi se trebao riješiti niz problema koji proizlaze iz univerzalne nadležnosti koju imaju i Hrvatska i Srbija.

S obzirom na ustavne nadležnosti, jedino što smo mogli učiniti je da našim vladama predložimo da pristupe pregovorima i zaključenju sporazuma na navedenim načelima. Osobno sam načela predao tadašnjem ministru pravosuđa Republike Hrvatske g. Miljeniću.

Ministarstvo je bilo započelo rad na nacrtu ugovora/sporazuma. Prvi nacrt nije slijedio u dovoljnoj mjeri načela, a i bila je očita nevoljkost da se pristupi pregovorima o navedenom pitanju. Isto tako, stvar je zapela i u Srbiji, posebno nakon što je predsjedniku Tadiću prestao mandat.

Danas smo u Hrvatskoj svjedoci zlouporabe problema univerzalne jurisdikcije gdje se stranke nadmeću u potpuno iskrivljenim interpretacijama stvarnog pravnog stanja, prijetnjama susjedima o blokadi pregovora i nerealnim obećanjima braniteljskoj populaciji. Posebno sadašnji pristup, jer prijetnja blokadom nije realna i provediva, ne rješava problem branitelja. Kada bi prijetnja i mogla riješiti problem, bilo bi to pri kraju pregovora, tek za nekoliko godina.

Poštovana gospođo Predsjednice,

predlažem Vam s obzirom na ustavne nadležnosti koje imate da jasnim stavom prekinete nekonstruktivnu histeriju koja šteti međunarodnoj poziciji Hrvatske, šteti odnosima sa susjedima i šteti braniteljskoj populaciji jer ne nudi realno rješenje problema.

U tom smislu, predlažem da sukladno ustavnim odredbama o sukreiranju i suprovođenju vanjske politike predsjednice Republike i Vlade inicirate pregovore s Republikom Srbijom na načelima koje sam nekoć dogovorio s predsjednikom Tadićem.

Načela koja smo bili dogovorili su sljedeća:

1. Obje države prihvaćaju načelo prema kojemu se svi ratni zločini proganjaju prema istim kriterijima, bez privilegiranja svojih državljana. Ujednačit će se i kriteriji amnestije i pomilovanja za djela počinjena tijekom rata 1991,-1995,, a koja nisu ratni zločini (oprost).

2. Države se obvezuju razmijeniti podatke o svim postupcima za ratne zločine koji su u tijeku ili koji su dovršeni te jedna drugoj dati punu informaciju o osobama koje su pod sumnjom na počinjenje ratnih zločina.

3. Države se obvezuju da bez međusobnog izvješćivanja neće raspisivati međunarodne tjeralice protiv državljana druge države.

4. Svaka država nadležna je za suđenje svojim državljanima koji imaju stalno boravište na njenom području. Započeti postupci ili postupci koji bi se trebali započeti, ustupit će državi državljanstva počinitelja koji ima prebivalište u državi državljanstva.

5. Države će razmotriti u svakom pojedinom slučaju mogućnost ustupa predmeta državi čije državljanstvo kao jedino, ili kao drugo državljanstvo, ima okrivljenik izvan slučajeva iz točke 1.

6. Države će jedna drugoj prepustiti postupke u tijeku, suglasno ovom sporazumu, a druga će država, preuzimajući postupak, predmet tretirati kao kaznenu prijavu ili drugi akt kaznenog progona (optužnica i sl.).

7. Države se obvezuju u punoj mjeri surađivati na razmjeni podataka, dokaza i provođenju potrebnih postupovnih radnji.

8. Države se obvezuju primijeniti najviše standarde zaštite svjedoka i žrtava i podrške tim osobama.

9. Države se obvezuju na zahtjev druge države ili osuđenika prepustiti izvršenje kazne zatvora drugoj državi ako osuđenik ima državljanstvo države koja traži prepuštanje izvršenja. S ustupanjem se mora suglasiti i osuđenik. Država koja preuzme izvršenje neće dati prijevremeni otpust ili pomilovanje bez suglasnosti države koja je prepustila izvršenje, osim ako je osuđenik odslužio najmanje 2/3 kazne.

10. Ova načela predsjednici će predložit vladama Hrvatske i Srbije radi primjene, zajedno s drugim potrebnim odredbama postupovne i organizacijske naravi, kroz posebni međudržavni ugovor/sporazum Republike Hrvatske i Republike Srbije.

Uvjeren sam, gospođo Predsjednice Republike, da ćete na ovim ili sličnim načelima potaknuti rješenje ozbiljnih problema koje države, posebno braniteljska populacija, imaju zbog nevoljkosti koje je do sada vladala da se pregovorima postigne kompromis.

Sporazum na navedenim načelima, osim što bi otklonio opravdane strahove branitelja i njihovih obitelji, podigao bi ugled Republike Hrvatske kao države koja je sposobna rješavati sporna pitanja s drugim državama.

S poštovanjem,

prof. dr. sc. Ivo Josipović

U Zagrebu, 21. srpnja 2016.

Što znamo o portalu Autograf?

Portal Autograf u listopadu 2013. godine pokrenuo je njegov glavni urednik Drago Pilsel.

Tim je povodom istaknuo kako je okupio pedesetak vrsnih autorskih imena koji će pokušati promijeniti lošu medijsku sliku Hrvatske.

Zanimljivo je da je tadašnji predsjednik Ivo Josipović u svoj ured primio urednike portala i rekao kako će “autograf.hr proširiti medijski prostor u Hrvatskoj i regiji jer udružuje velik broj uglednika iz kulturnog i medijskog područja koji su podržali ovaj projekt”.

“Nemamo iluzija, ali ako medijsku sliku Hrvatske promijenimo samo za jedan posto uvjeren sam da ćemo učiniti puno”, poručio je Pilsel na konferenciji za novinare.

“Portal autograf.hr uvijek će se boriti za napredak, za građansku i europsku Hrvatsku, ne tolerirajući nepravdu, suprotstavljajući se demagozima svih vrsta i definirajući svoj novinarski angažman izvan svakog stranačkog ili partikularnog interesa. Zalaganje za pravnu državu implicira borbu protiv privilegija, odanost načelima općeg dobra te senzibiliziranost za siromašne i socijalno deprivirane, pogotovo stoga što su takve i slične vrijednosti posljednjih godina prilično zanemarene”, istaknuli su na svojim stranicama.

“Zato redakcija, okupljena od strane članova građanske Udruge Novum, sastavljena je od široke palete suradnika, pisaca, publicista i intelektualaca svih vrsta koji imaju što ponuditi javnosti, ali iz ovih ili onih razloga nisu u dovoljnoj mjeri prisutni na medijskoj i inoj sceni. Samo tako moći će kreirati portal koji neće imati nacionalistički, nego nacionalni i kozmopolitski karakter, koji će biti lokalan i univerzalan i koji će u kolopletu prezentiranih sadržaja naći mjeru nove i europski postulirane Hrvatske kao zemlje koja s povjerenjem gleda u svoje susjede a s nadom u svoje obaveze”, pojašnjavaju.

Među kolumnistima i stalnim autorima nalaze se: bivši predsjednik Ivo Josipović, Nenad Bartolčić, Jadranka Brnčić, Vladimir Cvetković-Sever, Boris Dežulović, Borivoj Dovniković – Bordo, Ivica Grčar, Miljenko Jergović, Josip Kregar, Peter Kuzmič, Drago Pilsel, Branimir Pofuk, Ante Tomić, Nela Vlašić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.