Dok mi danas pokraj Krapine imamo razmjerno sačuvano nalazište gdje je otkriven krapinski neandertalac, njemačko je nalazište u Neanderu u međuvremenu potpuno uništeno tijekom radova u kamenolomima, tako da se više ne može vidjeti spilja gdje su otkrivene kosti.
Neanterthal je dolina u Njemačkoj u blizini grada Düsseldorfa, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija (Nordrhein-Westfalen). Na današnji dan 1856. u toj je dolini pronađen neobičan kostur, različit od ljudskoga.
Otkrili su ga lokalni kopači kamenoloma. Kosti, za koje su isprva mislili da pripadaju medvjedu, pokazali su tamošnjem gimnazijskom učitelju Johannu Carlu Fuhlrottu. On je prepoznao da je riječ o važnom otkriću. Uočio je da kosti ne pripadaju medvjedu, nego nekoj vrsti čovjeka.
Isto tako, primijetio je da su kosti različite od uobičajenih ljudskih kostiju. Odlučio ih je pokazati profesoru anatomije na Sveučilištu u Bonnu, Hermannu Schaaffhausenu. Složili su se da je riječ o nekoj drevnoj ljudskoj rasi, različitoj od današnjeg čovjeka. O tome su zajedno objavili izvještaj. Prema imenu nalazišta Neanderthal, nova je vrsta nazvana neandertalac ili latinski Homo neanderthalensis.
Zbog njihova otkrića, danas se Fuhlrotta i Schaaffhausena smatra osnivačima paleoantropologije. Naš sunarodnjak Dragutin Gorjanović-Kramberger pronašao je kosti neandertalca 1899. pokraj Krapine (čak 43 godine kasnije). Dok mi danas pokraj Krapine imamo relativno sačuvan lokalitet gdje je otkriven krapinski neandertalac, njemačko je nalazište u Neanderthalu u međuvremenu potpuno uništeno tijekom radova u kamenolomima, tako da se više ne može vidjeti spilja gdje su otkrivene kosti. Ipak, Nijemci su otprilike na mjestu nalazišta kasnije sagradili muzej posvećen neandertalcima. Izvor: narod.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa
