U Zagrebu je u srijedu svečano pokrenut projekt jačanja kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i prirode za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema nacrta strategije prilagodbe klimatskim promjenama koji se sa 770.000 eura financira iz Prijelaznog instrumenta tehničke pomoći Europske unije za Hrvatsku.
Svrha projekta, koji će se provoditi do studenoga 2017., jest izrada nacrta nacionalne strategije prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu i nacrta akcijskog plana.
“Cilj nam je kroz ovaj projekt sagledati sve aspekte utjecaja klimatskih promjena na hrvatsko društvo, gospodarstvo i okoliš te predložiti mjere kako bismo razvili potrebnu razinu spremnosti i bili što otporniji na promjene koje se već događaju, a koje će biti još intenzivnije, kako to klimatolozi najavljuju”, istaknuo je zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Šiljeg.
Rekao je kako je zagrijavanje klimatskog sustava nedvojbeno, čovjekov utjecaj je poznat, a današnje razine emisija stakleničkih plinova najveće su u povijesti, te se postavlja pitanje koliko će se klima promijeniti i kako će klimatske promjene utjecati na nas i naše društvo. “Kada govorimo o klimatskim promjenama, traži se djelovanje na svim razinama”, poručio je.
Šiljeg je istaknuo da je ministarstvo zato pokrenulo izradu nacionalne strategije kojom će se definirati ključne mjere prilagodbe klimatskim promjenama koje Hrvatska treba poduzeti ako želi osigurati održiv razvoj društva.
“Drugim riječima, trebaju nam mjere kojima će se smanjiti negativni utjecaji klimatskih promjena”, istaknuo je te poručio kako su troškovi ulaganja danas znatno manji od troškova sanacije šteta od klimatskih promjena.
Šiljeg je također istaknuo kako je, primjerice, primijećena iznimna osjetljivost povijesnih gradskih jezgra gradova kao što su Nin, Zadar, Šibenik, Split, Stari Grad i Dubrovnik na promjenu razine mora. “Dolina rijeke Neretve je također izuzetno osjetljiva na porast razine mora koji, uz štetne učinke preusmjeravanja vodnog hidropotencijala u Bosni i Hercegovini radi energetskog iskorištavanja vode, može uskoro dovesti u pitanje poljoprivrednu proizvodnju doline”, istaknuo je.
Dodao je kako se ne misli samo na podizanje razine mora, nego i na dinamiku oborina, što će utjecati i na poljoprivredu, turizam i vodno gospodarstvo. Poručio je kako se od svih na svim razinama političkog djelovanja, uključujući poslovni sektor i akademsku zajednicu, traži suradnja radi pokretanja i provođenja promjena.
U ime predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analize Mirella Rašić istaknula je kako je Europska unija, kao najveći globalni promotor zaštite okoliša, dala svoj doprinos u zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena. “Tako smo upravo u proteklih nekoliko mjeseci svjedočili brojnim inicijativama i globalnim dogovorima koji će odrediti budućnost energetske održivosti i zaštite okoliša u svijetu”, rekla je.
Projekt jačanja kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i prirode za prilagodbu klimatskim promjenama te pripremu nacrta strategije prilagodbe klimatskim promjenama provodi tvrtka Eptisa Adria i tim vodećih hrvatskih stručnjaka. U sklopu projekta, kroz edukaciju i korištenje računalne opreme za klimatsko modeliranje te kroz osvješćivanje javnosti, jačat će se kapaciteti za procjenu ranjivosti i utjecaja klimatskih promjena te za procjenu mjera prilagodbe u sektorima koji su izloženi utjecaju klimatskih promjena na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Sveučilišni računalni centar Sveučilišta u Zagrebu (SRCE) ima nužnu infrastrukturu i stručnjake za održavanje računalne opreme za modeliranje, nabavljene u sklopu zasebne komponente tog projekta. Na računalnoj opremi radit će se izračuni i klimatski modeli koji će poslužiti kao stručna podloga za izradu nacionalne strategije prilagodbe klimatskim promjenama i akcijskog plana.
Zbog svojih velikih mogućnosti i namjena, tu su računalnu opremu stručnjaci iz projektne skupine popularno nazvali VELEbit.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
