Europski dan debljine se obilježava treće subote u svibnju. Obilježavanje Europskog dana debljine započelo je 2010. godine na inicijativu Europskog udruženja za proučavanje debljine (engl. European Association for the Study of Obesity, EASO). Tema ovogodišnjeg Europskog dana debljine je “Borimo se protiv debljine zajedno” (engl. Tackling Obesity Together).
Debljina kao javnozdravstveni problem
Debljina je postala jedna od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice, kako u svijetu tako i u Europi i Hrvatskoj, među odraslima i djecom. Prekomjerna tjelesna masa i debljina prepoznate su kao jedini značajni čimbenik rizika za razvoj danas pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti od kojih umire više od 80 % stanovništva Republike Hrvatske, a to su kardiovaskularne bolesti, neka sijela tumora, šećerna bolest tipa 2, kronična opstruktivna bolest pluća te mentalni poremećaji. Poznato je da danas više ljudi umire od posljedica debljine nego pothranjenosti. Kada se govori o ovoj epidemiji, veliki su problem prekomjerna tjelesna masa (ITM ≥25 kg/m2) i debljina (ITM >30 kg/m2) u dječjoj dobi, jer, kako je poznato, djeca s debljinom postaju odrasli s debljinom.
Epidemiologija prekomjerne tjelesne mase i debljine
Zabrinjavajući su podatci Svjetske zdravstvene organizacije koji govore da se prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine među djecom i adolescentima u dobi od 5 do 19 godina povećala sa 4 % 1975. godine na više od 18 % 2016. godine, te sada čak 340 milijuna djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, piše HZJZ.
Podatci o prekomjernoj tjelesnoj masi i debljini djece u Europi pokazuju izraženi geografski gradijent, što znači da su u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj djeca najdeblja, dok su u Belgiji najvitkija.
Prema istraživanju „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2015./2016. (CroCOSI)“ 34,9% djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, što je poražavajući podatak uzmemo li u obzir da je 2003. godine bilo 20,8 % djece s ITM-om ≥25 kg/m2. Dječaci su danas značajnije deblji od djevojčica, njih 38,7 % ima ITM ≥25 kg/m2, dok u tu kategoriju spada 31 % djevojčica. Također, najveći postotak dječaka s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom zabilježen je u jadranskoj regiji, njih 42,2 %, dok je najviše djevojčica s debljinom u kontinentalnoj regiji, njih 35,6 %.
CroCOSI istraživanje ukazuje na još neke značajke koje pomažu u objašnjavanju razloga zbog kojih su današnja djeca sve deblja. Svako treće dijete u školu odlazi autobusom ili ga voze roditelji vlastitim automobilom. Također, više od trećine djece ne sudjeluje u sportskim ili plesnim aktivnostima. Više od polovice djece, njih 56,1 %, dva ili više od tri sata dnevno radnim danom provede gledajući TV ili koristeći elektroničke uređaje. Više od trećine djece jede grickalice ili „fast food“ 1-3 dana u tjednu.
Da bi se prevenirala debljina u djece, potrebno je od najranije dobi usvajati zdrave životne navike, konzumirati raznovrsnu prehranu, baviti se redovitom tjelesnom aktivnošću te što manje vremena provoditi u sjedilačkom obliku ponašanja kao što je gledanje televizije ili korištenje kompjutera, tableta, mobitela itd., kako bi zdrava mlada aktivna populacija izrasla u zdrave odrasle.
