Novogodišnji običaji u Hrvatskoj – pročitajte koja su se jela izbjegavala, a što se obavezno moralo naći na novogodišnjem stolu

Traditionally decorated christmas table. Christmas dishware on the wooden dining table at home.

Hrvatska je bogata tradicijom i običajima, uključujući i one novgodišnje koji se razlikuju od regije do regije, no imaju istu svrhu – što bolje obilježavanje novog početka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Noć uoči same Nove godine neki od hrvatskih otoka, poput Visa i Korčule njeguju stari običaj ”navišćivanja” ili ”koledovanja”. U kasnim popodnevnim satima djeca obilaze kuće prijatelja i rodbine, pjevajući božićne pjesme i čestitajući nadolazeće “mlado lito”. Običaj je da se prvo pokuca na vrata domaćina i pita može li se otpjevati, nakon čega se djecu ugosti i počasti. Navišćuje se tri puta godišnje: na Badnjak, Silvestrovo i uoči Sveta Tri Kralja, a osim što se tako njeguje tradicija, mnogoj je djeci ovo dobra prilika za džeparac jer dok su nekoć pjevači dobijali kolače ili voće, danas ih se za trud najčešće nagrađuje novcem, piše Radio Županja.

Prvo jutro u novoj godini ukućani bi se umili u lavoru čiste vode s jednom jabukom u kojoj bi se umetnuo novčić, što simbolizira zdravlje i bogatstvo. Među čestitarima u kuću je morao prvo ući muškarac, a tek onda za njim žene.

Prvog dana u godini posebno se pazilo i na ponašanje. Bunjevački Hrvati u Bačkoj vjerovali su kako će čovjek cijele godine biti onakav kakav je bio tog dana pa je sve oko kuće bilo uredno i mirno. Također se nikome nije posuđivao novac, kako ga kroz godinu ne bi pomanjkalo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posebna se pažnja pridavala novogodišnjem stolu što je tradicija koja se zadržala i do danas. Novogodišnji stol bio je odraz plodnosti i blagostanja. U nekim krajevima Hrvatske vjerovalo se kako se za ručak ne smije pripremati piletinu ili kokoš jer perad u vrtu čeprka “unazad”. Nije se spremalo ni zeca ni ribu kako ne bi sreća “pobjegla” poput uplašenog zeca, ili “otplivala” poput ribe.

Poželjno je bilo spremiti svinjetinu jer svinja “ruje” prema naprijed pa će tako i obitelj kroz godinu napredovati i steći blagostanje. Poželjna je bila i leća koja je simbolizirala novac: koliko leće – toliko novčića; dok se izbjegavalo sve kiselo kako ne bi nova godina bila “istog okusa”. Kao desert obavezno se spravljao kolač, kako bi i nova godina “rasla” poput dizanog tijesta.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.