Surogatstvo nije samo zloporaba majčinske funkcije, što je s očevima – osjemenjivačima?

surogatstvo
Montaža: Narod.hr, izvor: iStock

Surogatstvo, na način na koji se povremeno tematizira u javnosti i u institucionalnim procedurama, uglavnom se odnosi na fizičku funkciju majke. Međutim, rijetko se govori o ‘surogatnom’ očinstvu koje izaziva također teške posljedice na pojedincu i društvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Surogatstvo predstavlja radikalan zahvat u identitet pojedinca i u društvene strukture s dalekosežnim posljedicama. U prevladavajućem izričaju posljednjih desetljeća, o surogatsvu se uglavnom govori u kontekstu izrabljivanja žene i odrazu toga postupka na identitet djeteta.

No surogatstvo, uz kršenje naravnog zakona koji podrazumijeva obiteljski okvir za rađanje, ima snažnu psihološku i socijalnu dimenziju. Stoga i majke koje se odluče na začeće bez oca, uz pomoć osjemenjivača koji će obaviti fizički postupak oplođenja, čine teško kršenje ljudskog dostojanstva. Svoga i djetetova.

Surogatstvo je izraz poremećena odnosa prema roditeljstvu i obitelji

Majka ‘surogat’, bez obzira na kontekst u kojemu se prihvati te uloge, ima poremećen odnos prema majčinstvu i obitelji. Nadalje, dijete rođeno u takvim okolnostima, u nedostatku obiteljske strukture nema odgovarajuću podlogu za sazrijevanje u zdravu i stabilnu osobu. To se u konačnici nužno odražava na njegovu socijalnu ulogu i predstavlja mogući destruktivni potencijal za društvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Europski parlament na mala vrata legalizira surogatstvo

Reproduktivni procesi među ljudima nemaju samo fizičku dimenziju, oni nipošto nisu, kao kod drugih bića, ograničeni na puko oplođivanje, iznošenje ploda i rađanje.

Ljudska reprodukcija obuhvaća emocionalne, intelektualne i socijalne procese koji začeto dijete čine izdankom, nastavkom, punopravnim članom i u konačnici predstavnikom vlastite obitelji.

Svatko nosi u sebi identitet svoje obitelji

Svako dijete uz svoj osobni, jedinstveni identitet, nosi i zajednički identitet svoje obitelji koji mu je usađen rođenjem i odgojem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Znanstvena istraživanja pokazuju da su djeca bez jednog roditelja sklonija asocijalnom ponašanju. To je samo jedan primjer posljedica poremećaja u naravnim ljudskim odnosima.

Nasuprot površnim zaključcima, dijete rođeno u okolnostima surogatstva najčešće nema oba roditelja, ili ih barem nema na način koji bi odgovarao definiciji, odnosno funkciji obitelji.

Obitelj se sastoji od bračnih partnera, njihove djece i drugih članova, roditelja i rodbine. Karakteristično je za obitelj da svatko u njoj ima svoju ulogu, ne samo u reproduktivnom pogledu. Kontekst uzajamne podrške i razmjene u materijalnom i emocionalnom smislu također je izuzetno važan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Surogatstvo uvršteno na popis kaznenih djela trgovanja ljudima

Članovi obitelji uzajamno uživaju privilegije koje druge osobe izvan toga kruga nemaju, kao i dužnosti i obveze prema toj zajednici. Dijete koje ne odrasta u emocionalnoj sigurnosti i toplini obiteljskog zajedništva teško će moći kasnije, kao odrasla osoba, drugima pružiti takvu toplinu i sigurnost.

Brkanje pojmova obitelji i kućanstva

Hrvatska enciklopedija opisuje obitelj kao osnovnu društvenu skupinu, povezanu srodstvom, utemeljenu na braku i zajedničkom životu užega kruga srodnika. To se odnosi prije svega na roditelje, koji vode brigu o djeci te ih odgajaju.

Zanimljivo, Hrvatska enciklopedija nudi i slijedeću opasku: “Ponekad se pojmovi obitelji i kućanstva pogrješno poistovjećuju. Kućanstvo, koje označava osnovnu stambenu (rezidencijalnu) jedinicu, može biti istoznačno s obitelji ako jedna obitelj živi pod istim krovom (jednostavno obiteljsko kućanstvo), a može se npr. sastojati od ukućana koji nisu ni u kakvu srodstvu.”

Takvo miješanje pojmova susreće se sve češće, pa se danas najrazličitiji oblici odnosa označavaju pojmom obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Papa Franjo: ‘Surogatstvo iskorištava žene, a djeca se tretiraju kao roba’

Posljednjih desetljeća, uslijed tehnoloških i komunikacijskih promjena, mijenjaju se i odnosi unutar obitelji, a moralna i općenito vrijednosna relativizacija dovodi do prihvaćanja odnosa i društvenih struktura u kojima se zanemaruje važnost društvenih funkcija.

Labilnost bračnih zajednica u posljednje vrijeme lišava djecu emocionalne sigurnosti i topline nužne u sazrijevanju, a eksperimentiranje roditeljstvom unosi nestabilnost u društvene strukture općenito.

Surogatstvo narušava obiteljsku strukturu

Surogatstvo je jedan od mehanizama kojima se narušavaju tradicionalni odnosi unutar obitelji i time uništava obiteljska struktura.

Savez katoličkih obiteljskih udruga u Europi (FAFCE) jesenas je pozdravio odluku Europskog parlamenta kojim je surogatstvo proglašeno kaznenim djelom trgovine ljudima. Međutim, nedavno je ta ista organizacija zazvonila za uzbunu. Europski parlament na neki način sebi skočio u usta prihvaćajući europsku potvrdu o roditeljstvu.

Mnogi u toj potvrdi vide puzajuću legalizaciju surogatstva, budući se njome priznaje i roditeljstvo ostvareno surogatstvom.

Surogatstvo je odnos gdje jedna žena iznosi trudnoću za osobu ili par koji potom posvaja dijete. Ono često podrazumijeva i medicinski potpomognutu oplodnju. U većini zemalja svijeta surogatstvo je zabranjeno zakonom. Ali ima i onih u kojima je takav postupak legalan poput Rusije, Danske, Kanade, većine država SAD-a…

>Surogatstvo u Ukrajini: Godišnje se u zapadne zemlje ‘izveze’ oko 1.500 beba

Surogatstvo podrazumijeva prilagodbu ženskog tijela u reproduktivne svrhe u cilju prodaje djece. Sukladno tome, bez obzira na posljednju odluku EP-a kojim se ono uvodi na mala vrata, surogatstvo je zabranjeno i uvršteno na popis zločina trgovine ljudima.

Zločin može biti zločin i kad nije pravno definiran

No posljedice koje donosi narušavanje obiteljskih odnosa mogu biti teške i kad ono nije uvršteno na popis zločina.

Surogatstvo predstavlja zloporabu ženskog tijela, ali njegove su posljedice daleko teže i raznovrsnije. Ono ima psihološke posljedice po majku i dijete, koje rođeno u takvim okolnostima ima problema s vlastitim identitetom. Na kraju, poremećeni osobni odnosi nužno se odražavaju i na društvene strukture. Stabilno društvo temelji se na zrelim i stabilnim pojedincima.

U slučaju surogatstva kad muškarac sudjeluje samo kao osjemenjivač ne govori se o zloporabi tijela, ali izopačenost odnosa i posljedice u konačnici su iste kao i kod surogatnog majčinstva.

Surogatno očinstvo – ‘nestašluk’ s teškim posljedicama po ljudske sudbine

Surogatstvo s ‘priručnim ocem’ čak je opće prihvaćeno kao svojevrsni nestašluk, pri čemu se potpuno zanemaruje sudbina djeteta.

Ostavljajući po strani slučajeve u kojima se trudnoća dogodi nenamjerno, sve su brojniji primjeri majki koje žele imati dijete ali ne žele pritom zasnivati obitelj.

To je slučaj s “modernim, samostalnim” ženama koje bračnu zajednicu smatraju ograničavanjem vlastite slobode, ili pak s lezbijskim parovima koji “glume” obitelj.

>Potresan slučaj iz SAD-a najbolje pokazuje zašto je surogatstvo loše

I jednima i drugima u tom naumu potreban je otac, ali samo u smislu fizičke reprodukcije, osjemenjivač. S druge strane, postoji dovoljan broj muškaraca koji su, u nedostatku zrelosti i odgovornosti, spremni “posijati sjeme” gdje god se to od njih zatraži. Ne razmišljaju o posljedicama i sudbinama ljudi koji se rađaju u takvim odnosima. Mnogi su čak ponosni na te svoje uloge.

Osjemenjivači ostavljaju iza sebe djecu bez očeva

Surogatno ‘očinstvo’ u moralnom, ali prije svega u emocionalnom i psihološkom smislu ima jednake posljedice neovisno je li se ostvarilo “tehničkim” doniranjem sperme ili pak u okviru spolnog odnosa. Dijete začeto na takav način neće imati oca.

Ima i slučajeva kad se osjemenjivač pojavi kasnije, kad je dijete poodmaklo u procesu socijalizacije ili čak sazrelo i iz nekog razloga poziva se na svoju ulogu oca. Bilo da je riječ o emocionalnim razlozima ili pukoj računici, potrazi za privilegijama na temelju očinstva. Takvi postupci znaju zadati dodatan udarac djetetu odraslu bez oca i potpuno ga emocionalno dezorijentirati.

U takvim slučajevima, dijete je izloženo teškim poremećajima vlastite identitetske strukture. Problem je time teži ako se to dogodi u pubertetskoj dobi.

Izrabljivanje žene kod surogatstva samo je jedno od zala koje se pritom čine. Sve ostalo isto je bilo da je riječ o ‘surogatnom’ majčinstvu ili očinstvu. Ljudska se osoba i u jednom i u drugom slučaju svodi na mehanizam za rađanje djece, pri čemu jedan od dva sudjelujuća mehanizma u pravilu ima ljudsku, emocionalnu ulogu, a drugi ju nema.

Ima majki koje se odluče na začeće s osjemenjivačem, a kasnije tvrde da su izigrane i ostavljene. To ne umanjuje njihovu odgovornost prema vlastitom djetetu.

Surogatstvo je teško kršenje ljudskog dostojanstva

No, bez obzira na razloge zbog kojih se neka osoba, žena ili muškarac, odlučuje na surogatstvo, posljedice takve odluke u pravilu su teške i dalekosežne.

>Surogatstvo – koliko košta dijete za homoseksualni par?

U moralnom smislu, ona predstavlja kršenje ljudskog dostojanstva. Djeca rođena na takav način zakinuta su za ono najvažnije što je djetetu potrebno, a to je emocionalni oslonac oca i majke. Čak i kad imaju toplinu obitelji, kad je majka surogat naprosto iskorištena da bi nekom bračnom paru omogućila da imaju dijete, kasnijim sazrijevanjem djeteta javljaju se otvorena pitanja s kojima će se teško nositi.

U slučaju muškarca kao ‘surogata’ nedostaje i ta obiteljska toplina, jer dijete u pravilu ima samo majku i bolnu spoznaju da za razliku od druge djece nema oca.

Stoga je surogatstvo i mimo kaznenog prava teška i ozbiljna tema. Bez obzira je li riječ o ženi koja je poslužila kao mehanizam za rađanje ili muškarcu koji se našao u ulozi osjemenjivača. Takvi postupci izazivaju teške štete, šire izopačenost i osobnu i društvenu destrukciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.