Davor Dijanović: Ima li Trump izglede za reizbor?

Ovih dana Trump je i službeno nominiran za republikanskog kandidata na predsjedničkim izborima koje je nazvao najvažnijima u američkoj povijesti i dodao da zemlja može krenuti u ‘užasnom, užasnom smjeru’, ili u još boljem nego što je to bilo do sada. Iz njegova stožera dana je jasna poruka: ‘Ove jeseni možete birati između Crkve, posla i škole ili vandalizma, prosvjeda i nereda na ulicama’.

Uz korona krizu i prosvjede dodatan udarac Trumpu ovih dana predstavlja uhićenje Stevea Bannona. Koliko su optužbe protiv Bannona istinite, a koliko dio mogućih predizbornih manipulacija, pokazat će budućnost. Da suprotna strana ne preže ni pred čime, svjedoči i činjenica da su angažirali Trumpovu sestru kako bi odapinjala otrovne strjelice prema njemu, piše Davor Dijanović za Hrvatski tjednik.

Već i prije nego što je izabran za američkoga predsjednika, još za vrijeme predizborne kampanje, Donald Trump našao se pod snažnim udarom američkoga ‘trajnog establishmenta’ koji se još naziva i „dubokom državom“. Trumpu se nije dopuštalo da preuzme konce vlasti, a jedna od poluga koju se koristilo u tu svrhu bila je optužba o suradnji s Rusijom. Rusija nije uspjela izvršiti puč u Crnoj Gori, ali je, eto, protivno djelovanju svih američkih (kontra)obavještajnih službi, uspjela utjecati na izbor američkog predsjednika. Iako se radilo o optužbama koje su očigledno neutemeljene, oko veza Trumpa i Rusije vodila se čitava istraga koja je na kraju skončala u njegovu korist. Očito, jastrebovi duboke države ocijenili su da su optužbe za suradnju s Rusijom najbolji način Trumpove kontrole, ali i najbolji način da se ne ostvare njegove najave o relaksaciji odnosa Washingtona i Moskve. Paradoksalno, iako je baš Trump najavljivao poboljšanje odnosa s Rusijom, za vrijeme njegova mandata ti odnosi nikad bili na nižim granama.

Korona kriza i nasilni prosvjedi

Unatoč svim optužbama i napadima duboke države, Trump je do početka korona krize prilično dobro stajao u anketama. Razlog tomu bio je jasan: rast ekonomije i nikada manja nezaposlenost. Trump je na neki način „odustao“ od koncepta slobodna trgovine i inaugurirao ekonomski nacionalizam koji je predstavljao dominantnu ekonomsku paradigmu republikanaca 19. st. koja je tada SAD pretvorila u najveću industrijsku silu. S druge strane, Trump je deregulirao ekonomiju i smanjio poreze čime je dao vjetar u leđa proizvodnji i investicijama. Činilo se da Trump sigurno grabi prema drugome mandatu. Onda je došla korona kriza, zatvaranje ekonomije na globalnoj razini i porast broj nezaposlenih nezapamćen od vremena velike depresije tridesetih godina 20. st. Ubojstvo Georga Floyda 25. svibnja u Minneapolisu dovelo je, pak, do prosvjeda koji su možda početno imali antirasistički karakter, ali su se s vremenom pretvorili u vandalizam, nasilje i – riječima samoga Trumpa – terorizam. U nekim krajevima SAD-a, primjerice u Seattleu, čak su se događale i ljevičarske ‘balvan-revolucije’, gdje su lijevi radikali dovodili u pitanje teritorijalni integritet države. Među prosvjednicima – o čemu smo već pisali na stranicama Hrvatskog tjednika – ima, dakako, i Afroamerikanaca, no u pozadini tih prosvjeda bijeli su progresivci, ljevičari i antife te njihova demonska mržnja prema povijesti, kulturi i tradiciji zapadne civilizacije. Riječ je o bulumenti koja je spremna instrumentalizirati i favorizirati bilo koji oblik manjinske pripadnosti kako bi se obračunavala s bijelim, heteroseksualnim muškarcem kršćanske vjerske pripadnosti. Sve je dopušteno, ali biti bijelac, heteroseksualac i kršćanin znači automatski biti fašist i ugnjetavač, dežurni krivac za sve zlo svijeta.

Kao što u knjizi Čudna smrt Europe piše Douglas Murray: ‘U Americi baš kao i u Australiji, takvo stalno spominjanje krivnje mijenja prirodne osjećaje naroda prema vlastitoj prošlosti. Osjećaj domoljublja pretvara u sram ili u najmanju ruku u vrlo pomiješane emocije, a iz toga proizlaze problematične posljedice. Zemlja koja vjeruje da nikad nije učinila ništa loše zemlja je koja u svakome trenutku može počiniti zlo. Ali zemlja koja smatra da je stalno postupala loše ili da je u prošlost počinila strašne, neoprostive zločine, vjerojatno će postati zemlja koja sumnja da će ikad u budućnosti moći učiniti išta dobra. Bez obzira na mudrost svojih djela, zemlja postaje nesigurna u sebe. Usađivanje ideje o izvornome grijehu u naciju najbolji je mogući način za poticanje sumnje u sebe. Nacionalni izvorni grijeh sugerira da možeš učiniti malo toga dobroga jer si od početka pokvaren.’

Prosvjedi za Trumpovo rušenje

Ruski obavještajac i umirovljeni pukovnik Vanjske obavještajne službe Andrey Bezrukov smatra da su masovni neredi u SAD-u dio plana rušenja Trumpa: ‘Uskoro su izbori. (…) Postoje dva čimbenika na koje će Trump odigrati: dobra ekonomija i razbijenost Demokratske stranke. Ekonomija je problematična, teško da će se oporaviti, što je udar po njemu. Ostaje drugi čimbenik – Demokratska je stranka slaba i, što je najvažnije, podijeljena na centraliste, pristalice Trumpa koji mrze ljevičare i ljevičare koji mrze Bidena (kandidata Demokratske stranke na predsjedničkim izborima). Da bi se objedinili, potrebno je izazvati ovakvu polurevoluciju koja će od Trumpa napraviti fašista, rasista, kako bi se protiv američkoga predsjednika objedinile dvije nespojive Demokratske stranke.’ Ne čudi, stoga, što pojedini istaknuti članovi Demokratske stranke kao što je Nensi Pelosi otvoreno podupiru nasilje i vandalizam prosvjednika. U toj se, međutim, potpori nalazi zamka o kojoj smo već pisali na ovim stranicama. I tijekom prosvjeda 1968. Demokratska je stranka davala određeni oblik potpore uličnome nasilju. To je, unatoč početnoj prednosti demokratskoga kandidata u anketama, rezultiralo pobjedom republikanca Richarda Nixona na izborima. Ljudi ne vole nasilje, vandalizam, uništavanje imovine i nesigurnost, nego red i rad, pa bi i sada mnogi mogli zaokružiti Trumpovo ime, čak i ako se u svemu s njime ne slažu.

Uhićenje Bannona i angažiranje Trumpove sestre

Uz korona krizu i prosvjede dodatan udarac Trumpu ovih dana predstavlja uhićenje Stevea Bannona. Bannon je bio jedan od glavnih stratega prve Trumpove kampanje, a kasnije i njegov politički savjetnik. Federalni tužitelji u New Yorku optužuju ga za prijevaru u kampanji prikupljanja novca za potporu Trumpovoj ideji izgradnje zida na granici s Meksikom. Bannon je neko vrijeme djelovao i u Europi gdje je osnovao organizaciju „Pokret“ koja je trebala djelovati kao platforma potpore suverenističkim opcijama u borbi protiv lijeve hegemonije i sorosevskih političko-financijskih operacija. Bannon je veliki protivnik masovnih migracija, u svojim istupima redovito inzistira na obrani zapadne civilizacije zasnovane na judeokršćanskim temeljima, a zalaže se i za obranu i jačanje obiteljskih vrijednosti. Koliko su optužbe protiv Bannona istinite, a koliko dio mogućih predizbornih manipulacija, pokazat će budućnost. Da suprotna strana ne preže ni pred čime, svjedoči i činjenica da su angažirali Trumpovu sestru kako bi odapinjala otrovne strjelice prema njemu.

Što možemo smatrati najvećom političkom ostavštinom Trumpova mandata?

Osim snažne ekonomije do korona krize, to je borba protiv globalizma, naglašavanje važnosti obnove nacionalnih država te raskidanje niza multilateralnih režima, od Transpacifičkoga partnerstva i Iranskog nuklearnog sporazuma do Pariškog klimatskoga sporazuma. Ni za NATO Trump nije imao uvijek birane riječi, a špekuliralo se i o tome da se zalaže za izlazak SAD-a iz toga saveza. Trumpova politika natjerala je druge članice NATO-a da troše više BDP-a za vojne proračune u okviru Alijanse. Trump je uveo carine državama za koje je tvrdio da ‘pljačkaju Ameriku’ (deficiti u trgovinskoj razmjeni), a s Kinom je započeo trgovinski rat. Riječ je o najkonzistentnijem političaru kad je u pitanju kritika Kine zbog špijunaže, krađe intelektualnoga vlasništva/transfera tehnologija i trgovinskih deficita. Na vanjskopolitičkome planu Trump nije relaksirao odnose s Rusijom, ali je izbjegao vojni sukob, a izvukao je, u određenome dijelu, SAD iz ratova u Afganistanu, Iraku i Siriji. Trump nije kao Obama dobio Nobela za mir, ali za razliku od svoga prethodnika nije pokrenuo niti jedan novi rat. Priznanjem aneksije Golanske visoravni i premještanjem veleposlanstva u istočni Jeruzalem jasno je proklamirao proizraelsku politiku. Najavom izgradnje zida prema Meksiku detektirao je problem ilegalnih masovnih migracija, a postigao je i određene uspjehe u otopljavanju odnosa sa Sjevernom Korejom. Kad govorimo o Europi, za vrijeme Trumpova mandata svjedočili smo najvećoj krizi transatlantskih odnosa, no ta je kriza dobrim dijelom bila uvjetovana i njemačkom politikom prema Rusiji (izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2). Na kulturno-identitetskome planu Trump je kontrirao jahačima kulturne revolucije i njihovim genderističkim perverzijama.

Očekuje nas zaoštravanje kampanje

Ovih dana Trump je i službeno nominiran za republikanskoga kandidata na predsjedničkim izborima koje je nazvao najvažnijima u američkoj povijesti i dodao da zemlja može krenuti u ‘užasnom, užasnom smjeru’, ili u još boljem nego što je to bilo do sada. Iz njegova stožera dana je jasna poruka: ‘Ove jeseni možete birati između crkve, posla i škole ili vandalizma, prosvjeda i nereda na ulicama.’ Protivničku stranu optužuje se za radikalno ljevičarstvo i marksističku orijentaciju, što nije potpuno bez temelja ako se uzmu u obzir potpore nasilnim prosvjednicima. U tjednima koji dolaze očekuje nas zaoštravanje kampanje. I iz jedne i iz druge opcije poručuje se kako ne treba priznati poraz u izbornoj noći. Trump upozorava da bi glasovanje putem pošte (zbog korona virusa dio glasovanja odvijat će se tim putem) moglo dovesti do krađe izbora. Glavni poštanski sindikati javno su dali potporu Bidenu za predsjednika SAD-a, a već ranije ove godine, prilikom izbora za vrhovni sud u saveznoj državi Wisconsin, glasovanje putem pošte pokazalo se nepouzdanim. Oko 1600 listića pronađeno je jutro nakon izbornog dana jer nisu poslani na vrijeme. Problemi su postojali i kod lokalnih izbora u saveznoj državi Ohio.

Ima li Trump izglede za reizbor?

Ima. No morat će osvojiti broj glasova veći nego na prošlim izborima. Naime, najveći saveznik demokratske opcije je demografija. Kao što je svojedobno pisao švicarski Neue Zürcher Zeitung: ‘Demokrati u borbi za predsjedništvo imaju osim toga jednog važnog saveznika – demografiju. Trumpovi glasači bijeli su i muškarci, stariji, religiozniji i lošije obrazovani od prosječnoga građanina. Udio te skupine u ukupnome stanovništvu smanjuje se iz godine u godinu, dok tipični glasači Demokrata rastu – manjine poput hispanske, azijske, crnačke, ljudi sa završenim fakultetom, oni koji su daleko od crkve, ateisti. K tome dolaze i mladi koji prvi put glasuju i koji ne vole republikance. Na posljednjim izborima Trump je u skupini onih od 18 do 24 godine dobio samo 34 posto. Stoga se glasačko tijelo svake četiri godine za jedan posto pomiče u korist Demokrata. Kada bi sve skupine stanovništva 2020. glasovale isto kao 2016., Trump bi izgubio svoju dužnost zbog demografske promjene’. Za pobjedu na izborima Trump će trebati potpunu mobilizaciju cjelokupne biračke baze, ali i neodlučnih birača. S obzirom na korona krizu i ograničenosti javnoga nastupa koje to donosi, bit će potrebno odraditi vrhunsku digitalnu kampanju što ne bi trebao biti problem jer je na prošlim izborima upravo na jakoj kampanji na društvenim mrežama Trump temeljio izbornu pobjedu. K tome, treba se pripremiti da će talog američke duboke države u tjednima koji dolaze nastojati učiniti baš sve kako bi Trumpa diskreditirao. Nisu isključene niti najprizemnije manipulacije.
Konzervativni američki (katolički) publicist Pat Buchanan daje sljedeći recept za preokret trendova u Trumpovu korist: Trumpovi ljudi moraju svu pozornost usmjeriti na Bidenove manjkavosti, osobne i političke. Prva među njima je Bidenov neskriveno oslabljeni verbalni i mentalni kapacitet. On, naime, više nije čovjek koji je pobijedio Paula Ryana u potpredsjedničkoj debati 2012. te čak i tijekom kontroliranih nastupa na kojima čita s telepromptera pokazuje osjećaj nelagode i dojam da će izgubiti kontrolu nad unaprijed pripremljenim govorom. Dodatno, Bidenova kampanja djelomično je usvojila agendu Berniea Sandersa, Alexandrie Ocasio-Corteza i pokreta Black live matter. Potrebno ga je natjerati da iziđe iz svoga podruma i da ili prihvati ili odbaci radikalne elemente svoje agende.

Za suvereniste dvojba ne postoji

Trump je daleko od idealnoga političara. Njegov privatni život nije predstavljao uzor moralnosti, a i njegove su izjave često ishitrene i nepromišljene. Biden je formalno katolik, pa bi njegov izbor značio da je (formalno) katolik drugi put na čelu SAD-a, nakon Johna Fitzgeralda Kennedyja. No Biden u stvarnosti s katoličanstvom nema baš nikakve veze. U usporedbi s Bidenom Trump je daleko bolji kandidat. Dovoljno je pogledati činjenicu da svi globalistički krugovi podupiru Bidena, a patološkom se mržnjom obrušavaju na Trumpa, da bi jasno ‘razlučili duhove’. Izbor između Trumpa i Bidena nije izbor između anđela i svetca, ali je izbor između (barem ograničenoga) suverenizma i globalizma. Za pristaše suverenizma dvojba ovdje ne postoji…

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Izvor: narod.hr/Hrvatski tjednik