Europska unija i Ujedinjeni narodi razmatraju načine jačanja sigurnosti u Libiji, uključujući nazočnost pomorskih snaga, ako mirovni pregovori pod vodstvom UN urode dogovorom. Izjavila je to u subotu visoka predstavnica za vanjsku politiku EU Federica Mogherini.
Zaraćene strane u Libiji u četvrtak su održale pregovore u nastojanju da okončaju sukob između dviju suprotstavljenih vlada koji prijeti da tu zemlju gurne u opći građanski rat.
Nazočnost brodova koji patroliraju Sredozemnim morem mogla bi se pojačati
EU trenutačno ima brodove koji patroliraju Sredozemnim morem i pomažu u spašavanju migranata koji bježe iz Libije i drugih sjevernoameričkih zemalja, ali je Mogherini rekla da bi se ta nazočnost mogla pojačati.
“Razgovarali smo o raznim mogućnostima nazočnosti EU, različitim načinima potpore EU, uključujući i sigurnosne mjere, a to bi moglo značiti i određenu nazočnost pomorskih snaga”, rekla je Mogherini na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU u Rigi.
Talijanski ministar Paolo Gentiloni rekao je kako EU razmišlja o jačanju svojih pomorskih snaga i zato da bi mogla bolje sudjelovati u operacijama spašavanja migranata, ali i zbog jačanja sigurnosti.
“Postoje operacije za sprečavanje terorističkih prijetnji, a mnogo ovisi o uspjehu pregovora u Libiji”, rekao je.
Francuska i Italija žele snažnije djelovanje EU pri onemogućavanju islamista
Razgovori o toj temi učestali su nakon pritiska južnih zemalja članica EU, predvođenih Francuskom i Italijom, koje žele snažnije djelovanje EU u cilju onemogućavanja islamističkih militanata da ojačaju svoj položaj u Libiji i prekida priljeva migranata iz Libije u Europu.
Ministri vanjskih poslova EU na istom sastanku nisu iskazali pretjeranu želju za jačanjem pritiska na Rusiju zbog Ukrajine, jer prevladava stajalište da se drugom sporazumu iz Minska i krhkom prekidu vatre da prilika da zažive prije donošenja odluke o uvođenju dodatnih sankcija pa čak i produljenju postojećih.
“U ovom trenutku ne trebaju nam ni nove sankcije ni automatsko produljenje (postojećih)”, rekao je novinarima Gentiloni.
“Nakon Minska se pojavio tračak nade… Sad bismo trebali učiniti sve kako bi se stanje popravilo i potom odlučiti je li doista došlo do poboljšanja pa možemo ublažiti sankcije ili ih moramo pojačavati”, rekao je austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz.
“Ako se stvari oko sporazuma iz Minska budu pozitivno razvijale, oko sankcija se vjerojatno neće događati ništa novo”, ali ako dođe do težih kršenja tog sporazuma, sankcije su i dalje realna mogućnost”, rekao je francuski ministar Laurent Fabius.
Unutar EU postoji podjela glede sankcija Rusiji zbog ukrajinske krize jer neke zemlja, na čelu s Velikom Britanijom, Poljskom i Baltičkim zemljama, koje se zalažu za tvrdo stajalište, pa je litavski ministar vanjskih poslova Linas Linkevičius rekao da je produljenje postojećih sankcija s 1. srpnja na kraj godine “najmanje što možemo učiniti”, dok je belgijski ministar Didier Reynders izrazio uvjerenje da će sankcije biti produljene do kraja 2015.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/h
Photo: fah
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.