Na današnji dan, 9. travnja 1992., osnovano je Hrvatsko vijeće obrane (HVO). HVO je bio službena oružana snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne i glavna oružana snaga hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata 1992.-1995.
HVO je nakon Daytonskog mirovnog sporazuma definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane 2005. godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Zašto je osnovan HVO?
Nakon srpske agresije na Hrvatsku 1991., predvidljivi nastavak bio je agresija Srbije na Bosnu i Hercegovinu uz aktivnu pomoć bosansko-hercegovačkih Srba. To se i dogodilo u proljeće 1992. Hrvati iz Bosne i Hercegovine, iako višestruko malobrojniji i slabije naoružani, vojno su se organizirali da bi obranili svoje domove, obitelji, mjesta i gradove, te domovinu Bosnu i Hercegovinu u kojoj su bili najstariji konstitutivni narod.
HVO osnovan s ciljem pružanja otpora otvorenoj agresiji na BiH od srpskih snaga i Hrvati su imali pravo na samoorganizaciju kako bi zaštitili svoj narod i zemlju u kojoj žive. Kroz HVO Hrvati su štitili svoj narod i cijelu Bosnu i Hercegovinu, te se na kraju obranili od otvorene agresije, u prvom redu Srba, a u jednom dijelu rata i od Bošnjaka.
Uloga HVO-a ne smije biti zaboravljena
Podaci Istraživačko-dokumentacijskog centra iz Sarajeva, koje mnogi smatraju vjerodostojnima, govore da je od 1991. i napada JNA na hrvatska mjesta u istočnoj Hercegovini pri agresiji na Dubrovnik pa do 1995. godine u Bosni i Hercegovini poginulo ili nestalo 7.762 Hrvata, od toga 5.610 vojnika i 2.152 civila. Čak 91,57 % hrvatskih vojnika poginulo je u sklopu Hrvatskog vijeća obrane.
Na kraju, ne treba zaboraviti niti izniman doprinos koji su mladići iz Bosne i Hercegovine dali i obrani domovine Hrvatske gdje su se mnogi aktivno uključili u gardijske i dragovoljačke postrojbe Zbora narodne garde u obrani protiv srpske agresije 1991. i to od samih početaka srpske agresije.
Izvor: narod.hr
Photo: Domi12345/wikimedia commons
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.