Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski suočava se s problemom oko svog “Plana pobjede” koji se temelji na tome da Ukrajina dobije poziv za pridruživanje NATO-u. Neke od ključnih članica saveza nisu previše naklonjeni toj ideji, donosi Politico.
> Zelenski predstavio ukrajinskom parlamentu ‘plan pobjede’ nad Rusijom
Njemačka i SAD su među vodećim zemljama koje usporavaju pridruživanje Ukrajine NATO savezu. Izjavilo je to četvero američkih i NATO dužnosnika te diplomata koji su željeli ostati anonimni. Međutim, željeli su s novinarima podijeliti najnovije unutarnje rasprave.
Zelenski očekuje poziv u NATO za vrijeme trajanja rata
U svom “Planu pobjede”, Zelenski je zatražio hitan poziv, ali je priznao da bi se stvarno pridruživanje savezu moglo ostvariti tek nakon završetka rata s Rusijom. Zelenski je ovog tjedna inzistirao da je “ključno” za Ukrajinu da “dobije poziv tijekom rata“.
Međutim, ključne članice Saveza zabrinute su zbog mogućnosti uvlačenja u rat s Rusijom.
U intervjuu za Politico, američka veleposlanica pri NATO-u Julianne Smith naglasila je američki stav. “Savez do sada nije došao do točke gdje je spreman ponuditi članstvo ili poziv Ukrajini“, rekla je.
> Biden i Scholz u Berlinu, Rutte i Zelenski u Bruxellesu: NATO se neće umoriti od pomaganja Ukrajini
Scholz neće podržati brzi poziv Zelenskog u NATO savez
Zelenski je priznao da njemački kancelar Olaf Scholz — jedan od glavnih vojnih dobavljača Ukrajini, s isporukama oružja koje su odmah iza američkih — neće podržati njegov zahtjev za brzim pozivom za članstvo u NATO-u.
„Imam vrlo dobar odnos sa Scholzom. Zahvalan sam što Scholz pomaže. Njemačka je druga po pruženoj podršci,” rekao je Zelenski novinarima ranije ovog tjedna. „Ali činjenica je kako je njemačka strana skeptična prema našem pridruživanju NATO-u… Svi ćemo morati puno raditi s njemačkom stranom. No ipak, Sjedinjene Države će imati utjecaj na to”.
> Rusija i dalje napreduje u Donbasu, odbijen novi ukrajinski pokušaj u Kursku
Mađarska i Slovačka su protiv ukrajinskog članstva
Nadalje, Njemačka i SAD nisu jedine koje koče taj proces. Mađarska i Slovačka također pružaju otpor, ali iz različitih polazišta. Njihovi sadašnji vođe općenito zauzimaju “proruski”stav, piše Politico. Mađarski premijer Viktor Orbán blokira sredstva EU-a za naoružavanje Ukrajine i povukao se iz NATO-ovog programa za slanje vojne pomoći Kijevu.
U objavi na društvenim mrežama, Orbán je Zelenskijev plan pobjede nazvao “više nego zastrašujućim“.
Slovački premijer Robert Fico je ranije ovog mjeseca upozorio da bi ulazak Ukrajine u NATO “bio dobra osnova za treći svjetski rat” i obećao da se “nikada neće složiti” s tim.
> Slovački premijer Fico: ‘Dok sam ja na vlasti, Ukrajina neće ući u NATO’
Postoje i mnoge druge zemlje koje se protive zahtjevu Zelenskog…
Postoje i druge zemlje koje nisu sklone brzom prihvaćanju zahtjeva Kijeva, ali su zadovoljne što ostaju u sjeni.
„Zemlje poput Belgije, Slovenije ili Španjolske skrivaju se iza SAD-a i Njemačke. Nevoljko su pristale”, rekao je jedan NATO-ov dužnosnik. Drugi je dužnosnik dodao da te zemlje „podržavaju ideju u načelu, ali kako se bliži njezina realizacija, počet će javno izražavati veći otpor.”
> Stier: Zapad ne želi izravnu konfrontaciju Ruske Federacije i NATO-a
Na drugoj strani: Poljska i baltičke zemlje
To ih stavlja u suprotnost s državama poput baltičkih zemalja i Poljske, koje su puno entuzijastičnije glede članstva Ukrajine u NATO-u.
Poljska podržava „otvaranje NATO perspektive za Ukrajinu“, izjavio je poljski premijer Donald Tusk tijekom prošlotjednog summita čelnika EU-a. „To se nije promijenilo. U tom pogledu, stojimo u solidarnosti s Ukrajinom“, rekao je.
Međutim, manje zemlje moraju ustupiti mjesto jedinstvenom stavu Berlina i Washingtona.
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je novinarima tijekom posjeta američkog predsjednika Joea Bidena Berlinu prošlog tjedna: „Pazimo da NATO ne postane strana u ratu, kako ovaj rat ne bi prerastao u mnogo veću katastrofu“.
Ipak, dužnosnici koji su razgovarali s Politicom naglasili su da ni SAD ni Njemačka ne isključuju eventualno pristupanje Ukrajine savezu.
> Stoltenberg: Možda ne bi bilo rata da smo Ukrajinu naoružali 2014. kao što to činimo od 2022.
SAD ne želi provocirati Putina
Stajalište Bidenove administracije već dugo je taj da bi prijem Ukrajine u NATO bio moguć tek nakon završetka rata. Međutim, nije određen nikakav vremenski okvir kako bi se izbjeglo provociranje ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Iako je Biden pomogao oživjeti i proširiti NATO, te je SAD najveći donator vojne pomoći Ukrajini, njegova administracija vjeruje da većina europskih glavnih gradova ne bi podržala ulazak Ukrajine u NATO u kratkom roku, prema riječima jednog visokog američkog dužnosnika. Svaka buduća ponuda za ulazak u NATO također bi bila povezana s potrebnim reformama za suzbijanje korupcije u Ukrajini, rekao je taj dužnosnik.
Bijela kuća nije izrazila iznenađenje zbog mogućnosti da bi Zelenski mogao pojačati pritisak kako bi dobio pozivnicu u NATO prije američkih izbora, iz straha da bi, ako Donald Trump pobijedi, dramatično smanjio pomoć Kijevu.
> Bivši njemački kancelar Schröder: Nadam se da će Trump pobijediti
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/Politico.eu
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.