Europska komisija zatražila je četvrtak objašnjenje od bivše nizozemske povjerenice zbog toga što kod preuzimanja dužnosti nije prijavila da ima direktorsko mjesto u jednoj offshore tvtki na Bahamima.
“Komisija o tome nije bila obaviještena i sada traži objašnjenje”, rekao je glasnogovornik Komisije Margaritis Schinas, dodajući da je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker uputio pismo bivšoj povjernici s takvim zahtjevom.
Nekoliko europskih listova u suradnji s Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara (ICIJ) objavilo je pojedinosti o 175 tisuća tvrtki registriranih na Bahamima. Oko 1,3 milijuna dokumenata o offshore tvrtkama registriranima na Bahamima u posjedu je njemačkog dnevnika Sueddeutsche Zeitunga i ICIJ-a. Afera je prozvana „BahamaLeaks“.
Prema tim dokumentima, Neelie Kroes je bila direktorica u jednoj energetskoj tvrtki, osnovanoj u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, sa sjedištem na Bahamima.
Kroes je bila direktorica u tvrtki Mint Holdings Ltd, od 4. srpnja 2000. do 1. listopada 2009. godine.
Istodobno, ona je u mandatu prve Barrosove Komisije od 2004. do 2009. godine bila povjerenica za tržišno natjecanje, a od 2009. do 2014. u drugoj Barrosovoj Komisiji bila je potpredsjednica, zadužena za digitalnu agendu.
Kroes je za dva nizozemska lista Trouw i Financieele Dagblad priznala da je „bila u prekršaju u odnosu na kodeks ponašanja europskih povjerenika“.
Prema tom kodeksu, svi povjerenici na početku mandata dužni su napustiti upravljačke dužnosti u tvrtkama i prijaviti sve dužnosti, bilo plaćene ili neplaćene, koje su imali 10 zadnjih godina prije preuzimanja dužnosti povjerenika.
“Komisija mora biti u stanju vjerovati u točnost i cjelovitost informacija koje povjerenici daju o sebi”, rekao je Schinas.
Nova afera dolazi u vrlo nezgodnom trenutku za Komisiju. Bivši predsjednik Jose Manuel Barroso nedavno je imenovan savjetnikom američke investicijske banke Goldman Sachs, koja je svojedobno pomagala Grčkoj da prikrije stvarno stanje svojih financija kako bi se i dalje mogla zaduživati.
U Barrosovu slučaju nisu prekršena pravila, jer je imenovan na novu dužnost 18 mjeseci nakon napuštanja dužnosti predsjednika Komisije, ali su mnogi taj potez ocijenili moralno upitnim.
I sam Juncker je pod pritiskom nakon što je 2014. godine otkrivena afera LuxLeaks, koja je pokazala da je Luksemburg davao povoljni porezni tretman velikim multinacionalnim kompanijama u vrijeme dok je Juncker bio predsjednik vlade.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
