Beogradski mediji, dužnosnici i analitičari o blokadi otvaranja poglavlja 23

Srbijanska ministrica zadužena za europske integracije Jadranka Joksimović ocijenila je u subotu, nakon što Hrvatska Srbiji nije dala zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23 o pravosuđu i temeljnim pravima, “krajnje neuobičajenim” da neka članica EU-a državu kandidata blokira pri otvaranju poglavlja i poručila da sada sve ovisi o stajalištu EU-a.

“Krajnje je neuobičajeno da neka država blokira kandidata u tehničkom dijelu i prilikom otvaranja poglavlja”, rekla je ministrica Joksimović za današnju Politiku, podsjetivši da je 27 od 28 zemalja članica Unije – sve osim Hrvatske – dalo suglasnost, da Srbija otvori poglavlja 23 i 24 tijekom predsjedanja Nizozemske.

U beogradskom se tisku danas ukazuje na stajališta svih članice Unije, osim Hrvatske, da pitanja kojima je Hrvatska uvjetovala svoju suglasnost Srbiji, nisu izravno vezana s uvjetima za otvaranje poglavlja.
Istodobno, prema saznanjima lista Blic u neimenovanim diplomatskim krugovima, Bruxelles neće dozvoliti Hrvatskoj da blokira eurointegracije Srbije i nastavi odugovlačiti s otvaranjem poglavlja 23.

Pozivajući se na diplomatske izvore u Bruxellesu, Blic piše kako su “Hrvati zatražili vremena da bi se izvukli iz problema koji su uvjetovanjem Srbije sami zakuhali, jer ne mogu dobiti potporu za svoje zahtjeve od drugih članica EU-a”.
“Ukoliko Hrvatska do utorka ne dostavi mišljenje, politički pritisci podignut će se na višu razinu i vrlo je moguće da će se u cijelu priču uključiti i Vijeće ministara EU-a”, navodi izvor Blica u Bruxellesu.

Šefica pregovaračkog tima Srbije s EU-om Tanja Miščević rekla je za ovaj list da je Srbija napravila Akcijski plan za poglavlje 23 temeljem uvjeta zadanih prije dvije godine, na koji su sve članice dale pozitivan odgovor, jednako tako i Hrvatska.

“Hrvatska sada traži nove uvjete koji ne stoje. Traže bolju suradnju s Haškim tribunalom, a tužitelj Serge Brammertz je tu suradnju pohvalio. Također, traže i ukidanje zakona o univerzalnoj jurisdikciji koji, osim Srbije, ima još 11 zemalja članica EU-a. Kad je riječ o manjinama, Srbija je Ustavom ustanovila prag za manjine koji im omogućuje ulazak u Skupštinu”, objašnjava Miščević.

Beogradski mediji citiraju i ocjene predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Milorada Pupuvca da blokadom Srbije Hrvatska ni sebi ne čini dobro jer ima obveze poštivati pristupni sporazum s EU-om.

“Nije dobro što se Hrvatska odlučila blokirati otvaranje poglavlja upravo u području ljudskih prava i sloboda, gdje i sama Hrvatska, kao članica EU po pristupnom sporazumu koji je potpisala s ostalih 27 članica ima značajne obveze, posebno u aneksu 7, poštivanju prava nacionalnih manjina, u suradnji s Haškim sudom, u povratku izbjeglica i ostvarivanju njihovih prava”, naveo je Pupovac, ocijenivši da Zagreb i Beograd trebaju suradnjom premostiti probleme.

“I umjesto da zajedno sa Srbijom radi na rješavanju tih pitanja, poglavito na suradnji s Haškim sudom, na suđenju za ratne zločine, Hrvatska se odlučila da svu odgovornost za ta pitanja prebaci na Srbiju”, rekao je Pupovac.
On je ocijenio da nije u jednostavnoj poziciji kad je u pitanju ostvarivanje prava nacionalnih manjina, ljudska prava, zaštita tolerancije i demokratskih vrijednosti jer se u posljednje vrijeme svi ti elementi ozbiljno ugrožavaju i ozbiljno krše.

“Prema tome, Hrvatska može postati sama predmet interesa nadležnih europskih institucija, ne samo EU-a nego i Vijeća Europe i OESS-a, i time će zapravo postavljajući uvjete Srbiji, Hrvatska doći u situaciju da će postaviti uvjete samoj sebi”, kaže Pupovac.

Analitičar Davor Gjenero ukazao je u izjavi agenciji Tanjug da stajalište Hrvatske u Beogradu ne treba biti iznenađenje jer ona nije blokirala pregovore Srbije i EU-a, već je “izrazila rezervu” prema otvaranju poglavlja 23.
Gjenero podsjeća da je još prehodna administracija u Zagrebu rekla kako “Hrvatska traži da se u okviru tog poglavlja definiraju tri pitanja” i ocjenjuje da će u dugim pregovorima poglavlje 23 o pravosuđu i temeljnim pravima “biti zadnje koje će Srbija zatvoriti”.

“Očigledno je da je to razlog zašto je rukovodstvo Srbije odlučilo ne odazvati se na izrečenu rezervu Hrvatske. To će, vjerojatno, napraviti vrlo brzo nakon izbora”, uvjeren je Davor Gjenero.

Direktorica beogradskog Centra za euroatlantske integracije Jelena Milić tvrdi da je stav Hrvatske legitiman, te da “pitanje ratnih zločina, odnosa prema manjinama ili tranzicijskoj pravdi nisu nikakve posebne ucjene, niti uvjetovanja Srbiji već su uvjeti za europske integracije zemalja zapadnog Balkana” koji su definirani europskim summitima u Zagrebu i Solunu.

“Proces pregovaranja je kompliciran i sastoji se od toga da Srbija usvoji europsko zakonodavstvo, a prostor za takozvane pregovore je vrlo vrlo uzak. I nije to ravnopravan proces”, objašnjava Milić i podsjeća da je i Zagreb zbog nekih otvorenih pitanja sa Slovenijom imao problema tokom pregovora.

Milić u izjavi agenciji Tanjug sugerira da se ovakvi sporni trenuci između Hrvatske i Srbije ne tumače svaki put kao “utakmica na život i smrt”, navodeći kako su to legitimne pozicije koje zemlje unutar EU-a imaju pravo postaviti državama koja žele postati članicom Unije, podjećajući da “EU ne sili” Srbiju da uđe u članstvo.

Glavni i odgovorni urednik portala European Western Balkans Nemanja Todorović Štiplija preporučuje da Srbija i Hrvatska nesuglasice i probleme rješavaju bilateralnim razgovorima jer bi drukčije strategije usporile eurointegracijski proces Srbije.

“I u slučaju blokiranja 13 hrvatskih pregovaračkih poglavlja od strane Slovenije do dogovora se došlo između dvije zemlje”, podsjeća Todorović.

Na sastanku radne skupine Vijeća EU-a za proširenje održanom u petak nije bilo pomaka u pogledu definiranja mjerila za otvaranje poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava u pregovorima sa Srbijom jer Hrvatska nije dala zeleno svjetlo, doznaje se iz europskih izvora. “Još nema pune suglasnosti, Hrvatska još nije dala zeleno svjetlo”, rekao je izvor iz Vijeća EU-a.