Francuska je bivša kolonijalna sila, koja je veliki dio svoje moći i statusa zahvaljivala svom utjecaju u Africi. Stoga je prirodno da ona obnovu svoga statusa gleda poglavito kroz prizmu obnove svog utjecaja na afričkom kontinentu, piše Borislav Ristić u kolumni za Večernji list koju djelomice prenosimo.
Dok dinamiku današnjih odnosa u svijetu određuje odmjeravanje snaga Amerike i Kine, jednoj se europskoj sili širom otvaraju vrata da obnovi svoj nekadašnji status i utjecaj. Nakon Brexita, Francuska će ostati jedina europska država s nuklearnim naoružanjem, pa već sada vidimo kako njezin dosadašnji utjecaj na europsku politiku dodatno jača. Francuski predsjednik Emmanuel Macron već sada sebe nameće kao dostojnu zamjenu za odlazeću njemačku kancelarku, kao najmoćniju europsku političku figuru.
Francuska je bivša kolonijalna sila, koja je veliki dio svoje moći i statusa zahvaljivala svom utjecaju u Africi
Sve u svemu, Francuzi su Afriku oduvijek koristili kao resurs – do jučer rudnih bogatstava, danas kao izvor radne snage i lijek protiv “bijele kuge”. Svjesni su kako je Afrika danas kontinent s najvećim ljudskim potencijalom, pa su u skladu s tim uskladili i svoje buduće planove. Razdoblje kolonijalne grabeži oko Afrike je prošlo, pa se sada traže novi putovi za širenje vlastitog utjecaja. Na koji način Francuzi misle obnoviti utjecaj kod svojih bivših kolonija?
U geopolitici je jezik tzv. soft power ili alat mekog utjecaja. Francuska je akademija dobila zadatak objavljivanja službenog rječnika, što francuskoj vladi daje moćan alat efikasne kontrole i regulacije jezika. U tom je pogledu prednost francuskog jezika za svrhe uspostavljanja ove vrste kulturne kontrole to što je on strogo centraliziran i kodificiran, tako da sve govornike u nekom smislu okreće u smjeru Pariza.
Francuski je danas službeni jezik u 29 zemalja svijeta, od čega su 21 njih zemlje Subsaharske Afrike. To su područja s najvećim porastom broja stanovnika, pa je tako francuski jezik najbrže rastući jezik na svijetu.
Upravo zato Francuzi planiraju uložiti stotine milijuna eura na osnovno i strukovno obrazovanje djece u Africi, čije bi obrazovne programe definirali stručnjaci u Parizu.
Cijelu kolumnu pročitajte na portalu Večernjeg lista.
* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr
