Govor koji je o stanju Europske unije pred zastupnicima Europskoga parlamenta u Bruxellesu održala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu 16. rujna tiče se i građana Hrvatske, pogotovo stoga što je u njemu zacrtan put u budućnost nakon izazova koje je donijela pandemija koronavirusa. Unatoč brojnim pozitivnim porukama 80-minutnoga govora koje ulijevaju sigurnost u nestabilnim vremenima, pojedini dijelovi govora zaslužuju da ih se sagleda i s vjerničkoga motrišta jer riječ je o stajalištima koja izravno zadiru u pitanja poimanja obitelji te donekle afirmiraju novi sustav europskih vrijednosti, piše Branimir Stanić, novi glavni urednik Glasa koncila, u Glasu koncila.
Velik dio govora odnosio se na program budućnosti Unije kojom dominira pojam »zelena Europska unija«, koju prati niz vrijednih ekoloških inicijativa. Neke bi, međutim, moglo zabrinuti to što tzv. program »Europske unije nove generacije« dominantan spas kao da vidi u neslućenim mogućnostima tehnološkoga razvoja koji sa sobom ipak nosi i brojne etičke izazove, jer još nije poznato kakve bi sve to dugoročne posljedice moglo imati na društvene odnose, pa čak i na zdravlje pojedinaca.
Naime, predsjednica Komisije istaknula je projekt nadolazećega »digitalnoga desetljeća« u koje, prema njezinim riječima, Europa ulazi jer je došla do granica analognih mogućnosti. Najavila je i plan za svojevrsno novo doba prikupljanja i kontrole podataka, a radi se na tome da svaki građanin dobije svoj europski »elektronički identitet«. Nadalje, najavila je snažnu potporu razvoju umjetne inteligencije, mreža 5G i 6G te optičke mreže…
Zastupnici su burnim pljeskom pozdravili riječi koje su u danima koji su slijedili izazvale reakcije među katoličkim i uopće kršćanskim krugovima u Europi, počevši od predstavnika Komisije biskupskih konferencija EU-a. Predsjednica Europske komisije doslovno je rekla: »Želim neumorno raditi na izgradnji Unije jednakosti. Unije u kojoj svatko može biti ono što jest i voljeti koga želi – bez straha od optužbi i diskriminacije. Jer biti svoj nije ideološko pitanje. To je pitanje identiteta. Njega nam nitko ne može oduzeti. Stoga ću biti potpuno otvorena – zone u koje nisu dobrodošle LGBTQI osobe, to su zone lišene ljudskosti. U Uniji takvim zonama nema mjesta.
U znak potpore cijeloj toj zajednici, Komisija će uskoro predložiti strategiju za jačanje prava LGBTQI osoba. U okviru te strategije zalagat ćemo se za uzajamno priznavanje obiteljskih odnosa u Uniji. Ako je netko roditelj u jednoj zemlji, roditelj je u svakoj zemlji.« To je prvi put da se nakon pet godina u govoru osobe koja predsjeda Komisijom uopće spominje pojam obitelj, a sada se to dogodilo s potpunim odmakom od vrjednovanja naravne obitelji žene, muškarca i njihove djece.
Taj dio govora ponajprije se ticao Poljske (s pravom je iz crkvenih krugova ocijenjeno da je riječ o »udaru« na tu zemlju), no važan je i s obzirom na to da je pitanje roditeljstva, obitelji i »istospolnih zajednica« posljednjih dana aktualizirano i u Hrvatskoj. Zanimljivo je i da su proteklih mjeseci predstavnici pojedinih zemalja EU-a u svojim istupima čak uvjetovali da jedan od kriterija za dobivanje sredstava iz europskoga proračuna bude povezan s mjerom u kojoj pojedina zemlja radi na osnaživanju posebnih »prava« istospolnih i drugih neheteroseksualnih zajednica i pojedinaca koji se bore za »obiteljski« status.
No sve navedeno ipak nije razlog da se u Hrvatskoj među građanima potiče tzv. euroskepticizam ili eurofobija, a pogotovo da se potiče nepovjerenje koristeći se obrazloženjima da se Unija »odrekla svojih kršćanskih korijena«. Unatoč izazovima koji nisu »od jučer«, kršćanstvo i Europa nerazdvojni su, bez obzira na to koliko se nastojalo ignorirati njihovo uzajamno prožimanje (gotovo 70 % građana Europske unije čine kršćani, od kojih su katolici najbrojniji – oko 45 %). U tom smislu Providnost kao da se poigrala i govorom predsjednice Komisije koja se, obrazlažući pojedine teze koje nemaju izravne veze s kršćanstvom, koristila citatima i autoritetima trojice velikana povezanih sa životom Europske unije, na čije je djelovanje uvelike utjecala povezanost s Katoličkom Crkvom.
Govor je započela spominjanjem glasovitoga ruskoga znanstvenika i nobelovca Andreja Saharova (1921. -1989.) koji je, kako je rekla, »uvijek spominjao svoju nepokolebljivu vjeru u skrivenu snagu ljudskog duha«. No manje je možda poznato da je tomu nobelovcu ključan moment ohrabrenja i nadahnuća za završni politički angažman u rušenju ruskoga komunizma bio susret s papom Ivanom Pavlom II. u Vatikanu. Govoreći pak o vladavini prava, spomenula je prvoga predsjednika Europske komisije Nijemca Valtera Hallstena (1901. -1982.) koji je bio uvjereni katolik i graditelj europskoga sna na kršćanskim vrjednotama, za što je dobio i papinska odlikovanja te crkvenu vitešku čast. Primjer pak irskoga nobelovca i europskoga političara Johna Humea (1937. – 2020.) predsjednica Komisije navela je govoreći o borbi protiv rasizma, a upravo je taj velikan irske povijesti bio katolik koji je do povijesnoga mira na irskom otoku 1998. došao upravo slijedeći socijalni nauk Crkve, uz potporu pape Ivana Pavla II.
Stoga ne čudi da ga je odlikovao i papa Benedikt XVI., a papa Franjo, kad je Hume preminuo u kolovozu ove godine, u brzojavu sućuti istaknuo je njegova mirovna nastojanja. Predsjednica Europske komisije govorom je pozvala na izgradnju vitalne unije. No jasno je da nema vitalnosti, da se dugoročno ne mogu očekivati europski plodovi ako se prekida veza sadašnjosti i budućnosti s (kršćanskim) korijenima, s (kršćanskim) vrjednotama.
* Branimir Stanić je od 6. rujna 2020. urednik Glasa koncila, hrvatskih katoličkih tjednih novina s polustoljetnom tradicijom. Završio je novinarstvo na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, teološku kulturu na Institutu za teološku kulturu laika Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te upisao poslijediplomski studij na Sveučilištu u Salzburgu. U Glasu Koncila zaposlen je od 2007. kao urednik mjesečnoga magazina Prilika, a od 2013. je i zamjenik glavnoga urednika Glasa Koncila. Predavao je na Fakultetu Hrvatskih studija, uredio je više knjiga i izlagao na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.
** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa
