Dvadeset pet godina nakon sloma komunizma u istočnoj Europi Bugari žale za komunizmom, ne znajući što se sve tada događalo, pokazalo je istraživanje instituta Alpha Researcha objavljeno u nedjelju.
Oko 94 posto mladih u dobi od 16 do 30 godina rekli su da ne znaju ništa o komunističkom razdoblju, zaključak je te studije provedene među 1200 Bugara starijih od 16 godina.
Dvadeset peta obljetnica pada Berlinskog zida ne znači ništa za 40 posto Bugara od 16 do 60 godina. Jedva trećina njih zna da su demokratske promjene u istočnoj Europi počele 1989. Više od 70 posto nije čulo za svjetske čelnike koji su pridonijeli tom događaju poput Mihaila Gorbačova, Helmuta Kohla, Margaret Thatcher i Ronalda Reagana.
Više od polovine ispitanika odobrava rad vlade bugarskog komunističkog diktatora Teodora Živkova (1954.-1989.) koji je otišao s vlasti 10. studenoga 1989., dan nakon pada Berlinskog zida. 55 posto ima o njoj pozitivno mišljenje a jedva 25 posto negativno, dok je 1991., dvije godine nakon pada režima, njome bilo zadovoljno 76 posto a nezadovoljno 16 posto građana.
Pozitivne ocjene o razvoju Bugarske u vrijeme komunizma prevladavaju: 43 posto, a 14 posto je negativnih.
“Budući da nema šire javne rasprave o tome vremenu, prevladava žaljenje za izgubljenom socijalnom sigurnošću”, komentirala je Borjana Dimitrova, direktorica Alpha Researcha.
Postkomunistička tranzicija je razočarala većinu Bugara zbog korupcije, navodi se u studiji. Tek 2 posto građana misli da je uspostavljena vladavina zakona.
Najveći dobitnici u demokratizaciji zemlje jesu političari (41 posto) i mafijaši (27 posto) a najveći gubitnik je narod (54 posto), misle Bugari.
Autori studije žale što “školski sustav zanemaruje pouke iz novije povijesti i što nedostaje javna rasprava” u kojoj bi se analizirale činjenice i posljedice komunističkog vremena.
