Cerar: suradnja s Austrijom oko migranata dobra, s Hrvatskom ne; Ostojić ne vidi razlog za ograničenja

Hrvatska se ne drži operativnih dogovora o broju migranata koje šalje u Sloveniju, dok je suradnja s Austrijom u tom pogledu vrlo dobra, ocjena je koju je u razgovoru za njemački “Die Welt” dao slovenski premijer Miro Cerar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Od članice Europske unije očekivao bih drukčije ponašanje”, kazao je njemačkom dnevniku Cerar, kojega danas citiraju slovenski mediji.

Slovenski je premijer kazao da je u stalnom kontaktu s hrvatskim premijerom Milanovićem, ali da na “radnoj razini” nema komunikacije i suradnje koja je u sadašnjoj migrantskoj krizi potrebna.
“Hrvatska se ne drži dogovora o prijelazima granice i broju izbjeglica koji se upućuju prema Sloveniji”, kazao je Cerar.

Suradnju s Austrijom u tom pogledu s druge je strane nazvao “jako dobrom”, i to “na svim razinama”.
“U osnovi, Austrija dopušta ulazak izbjeglica iz Slovenije, ali ne u onom broju i onom brzinom kako oni dolaze k nama”, rekao je Cerar, dodavši da je Slovenija mala zemlja koja ne može riješiti europski izbjeglički problem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Slovenija je najmanja država na balkanskoj ruti, što ograničava naše kapacitete kontrole granice i prijema izbjeglica. Pozivamo EU i sve članice da se teret migracijskog toka pravednije raspodijeli”, kazao je slovenski premijer, dodavši da je potrebna koordinacija svih država i da dugoročno problem treba rješavati ondje gdje je nastao, odnosno u Siriji, Iraku i Afganistanu.

Ostojić ima svoju stranu priče

Limita u Austriji i Njemačkoj nema te nije bilo nikakvog razloga od strane Slovenije za bilo kakva ograničenja, izjavio je u srijedu u Opatovcu potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, ponovivši da je Hrvatska spremna zadržavati polovicu izbjeglica, ali da je drugu polovicu potrebno transportirati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Osnovni problem tamo je nastao oko pokušaja da idu na dugotrajnu registraciju, koja je nepotrebna s obzirom da nije provedena u Grčkoj. Naš sustav je puno brži, mogli su taj isti primjeniti. Da se takve stvari ne bi događale cijeli postupak treba ubrzati, jer ti ljudi ne žele ostati ni u Sloveniji niti u Hrvatskoj. Oni su u tranzitu”, kazao je Ostojić. Priznao je da je Hrvatska imala “par kriza” s izbjeglicama, ali su se one prebrodile.

Kazao je kako je iz Europske unije Hrvatskoj na početku krize ponuđena policijska i kadrovska pomoć. “Hrvatska ima svoju graničnu policiju s dovoljnim brojem ljudi. Naš odgovor je bio da to treba uputiti tamo odakle problemi stižu, a to je na grčku granicu”, istaknuo je.

Na novinarski upit kako komentira mogući dolazak policijskih snaga iz drugih europskih zemalja na slovensku granicu, odgovorio je da nema takvu informaciju. “Što se tiče drugih policija, kada dođu Frontexovi radni timovi, to nije druga policija. Naši policajci se nalaze u Frontexovoj misiji u Grčkoj, kao i što na Bajakovu imamo također Frontexovu ekipu u kojoj su, primjerice, i slovenski policajci. To ne vidim kao problem, ali kad vam dođe vojska i policija iz drugih zemalja, to nije prijateljski akt”, ustvrdio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ostojić je potvrdio kako je kod Bapske bilo i jutros pokušaja prelaska izbjeglica i migranata izvan mjesta policijskog nadzora, pri čemu se hrvatski policajci nalaze na cesti i ne ulaze u polja. “U konačnici svi oni završe ovdje u Opatovcu. Nitko ovu liniju nije prošao”, rekao je.

Tijekom noći u prihvatni centar za izbjeglice i migrante u Opatovcu pristiglo je 1.800 osoba, dok se u 10 sati u centru nalazilo oko 3.000 izbjeglica i migranta.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.