Cvrtila: Škoti su se opredijelili za sigurniju varijantu

Ishod referenduma u Škotskoj na kojem su pobijedili unionisti pokazuje da su se građani opredijelili za sigurniju varijantu zbog straha od nepoznatog, ocijenili su u petak za Hinu hrvatski politički analitičari, nakon što je objavljeno da su Škoti na referendumu rekli “ne” neovisnosti.

Po službenim rezultatima iz svih izbornih jedinica, ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu dobio je 55,3, a neovisnost 44,7 posto glasova. Svi se analitičari slažu da je neizvjesnost pred nepoznatim – valutom, članstvom u EU, reperkusijama na ekonomiju – presudila kod glasovanja jer su nepoznanice potaknule ljude da se odluče za ono što poznaju.

“Ovi rezultati pokazuju kako su se građani Škotske opredijelili za sigurniju varijantu, odnosno za zadržavanje sadašnjeg stanja koje očito nije toliko loše da bi se trebalo ići u neke radikalne promjene. Držim da je i osjećaj neizvjesnosti onoga što donosi budućnost ukoliko se odluče za promjenu, također pridonijelo glasovanju protiv”, smatra Vlatko Cvrtila, dekan na Veleučilištu Vern.

S njim se slaže i Hrvoje Butković, znanstveni suradnik na Institutu za razvoj i međunarodne odnose, koji kaže da je jedna od ključnih stvari koja je presudila bila “neizvjesnost o tome što neovisnost donosi”. “Te nepoznanice su većinu ljudi nagnale da glasuju za ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu”, kaže Butković.

U Škotskoj bez podjela, u Britaniji moguća federalizacija

Upravo zbog činjenice da je pobjeda protivnika neovisnosti ostvarena u vrlo demokratskom okruženju referendum ne bi trebao dovesti do radikalnije podjele škotskog društva na unioniste i nacionaliste, smatraju analitičari.

Pritom, naglašava viši asistent na FPZG-u Višeslav Raos, referendum je bio teško usporediv s bilo čim. “To je izniman primjer kako bi trebala izgledati demokratska kultura dijaloga u situaciji u kojoj je prijetio raspad zemlje”, rekao je.

Iako se nije raspala, Velika Britanija bi nakon referenduma ipak mogla krenuti prema federalizaciji, slažu se analitičari.

“Čini se kako Velika Britanija nakon ovog referenduma, bez obzira što joj ide u korist, neće više biti ista, te da će očito trebati sjesti svi regionalni akteri kako bi se politički odnosi drugačije posložili”, kaže Cvrtila.

“Bez obzira na rezultat ovo je početak federalizacije Velike Britanije”, uvjeren je profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Tihomir Cipek, a Butković dodaje da dosljedno provođenje federalizacije ni u kojem slučaju neće biti jednostavno. Raos smatra da će britanska vlast to nazvati drugačije, ali da će se u osnovi raditi o federalizaciji.

Cameron bi mogao odugovlačiti

Obećanja britanskog premijera Davida Camerona o novim ovlastima za škotski parlament dana tijekom kampanje sada će biti na kušnji, kažu oni.

Čelnici triju glavnih britanskih stranaka – konzervativaca, laburista i liberalnih demokrata – dogovorili su se da će Škotska dobiti veću autonomiju ako ostane unutar Ujedinjenog Kraljevstva. Već dan nakon referenduma glavne stranke u Westminsteru najavile su da će početi planirati prijenos ovlasti na Škotsku u području financija, poreza i socijalne politike.

Analitičari smatraju da su obećanja u kampanji jedna stvar, a dinamika provedbe druga te da će Cameron sada pokušati odugovlačiti. Međutim, kako ne bi došlo do ponovnog jačanja pokreta za neovisnost potrebno je da britanska vlada na vrijeme provede obećanja, naglašavaju.

“Škoti bi trebali biti zadovoljni, posebno ako neće biti zastoja i kalkulacija od strane britanske vlade u ispunjavanju obećanja”, kaže Cvrtila.

Cameron bi mogao pokušati oklijevati i reterirati jer je već pokazao da djeluje samo kad i ako se mora. “Dok je mislio da će opcija ‘ne’ prevladati nije nudio opciju proširene autonomije. Krenuo je s obećanjima tek kad su ankete pokazale da se pristaše neovisnosti približavaju”, kazao je Cipek. Pregovori će se ipak na kraju morati otvoriti i dati Škotskoj veću autonomiju, a bit će dugi i teški te će među ostalim uključiti pitanja poput prikupljanja poreza i prihoda od nafte, dodaje on.

Britanski će premijer pokušati odgovornost podijeliti s laburistima kako bi na općim izborima 2015. mogao reći da je odluka o novim ovlastima škotskog parlamenta bio zajednički dogovor, kaže Raos.

Priči nije kraj

Ako na tim izborima pobijede torijevci, tada bi Cameron do 2017. morao održati obećanje o održavanju referenduma o ostanku ili izlasku iz EU. Kada bi se izglasalo napuštanje Unije “bila bi to ustavna kriza jer bi škotski parlament jednostavno mogao reći – mi to ne priznajemo”, kazao je Raos.

“Priča s odcjepljenjem nije završena ovim referendumom i ovaj o EU bi mogao biti sljedeća prilika za obnavljanje projekta neovisnosti”, smatra Cvrtila.

Dotad će nacionalizam jačati prije svega ako britanska vlada ne ispuni obećanja dana u kampanji. “Ta obećanja ne bi smjela biti iznevjerena”, dodaje Butković.

Secesionsti u Europi neće stati

Analitičari se slažu da je škotski secesionistički pokret drugačiji od sličnih stremljenja u ostatku Europe, i da je uostalom svaki od njih priča za sebe.

Sličnost je u tome, smatra Butković, što su svi oni uglavnom trenutno izraz nezadovoljstva građana nakon godina krize. “Zbog dugog trajanja ekonomske krize došlo je do jačanja secesionizma. To je zapravo protestno djelovanje. Karakter glasovanja iz protesta imaju trenutno i drugi secesionistički pokreti u Europi, a ako se situacija popravi to se moglo stišati”, rekao je Butković.

Rezultat ovog referenduma, slažu se, mogao bi malo obeshrabriti one koji imaju namjeru izlaziti iz sadašnjih država u smjeru neovisnosti, ali neće zaustaviti te procese.

“Pokazalo se kako niti okvir EU nije dovoljno dobar da osigura određene regionalne specifičnosti, jer su u njemu države ostale ipak jaki faktor. U tom smislu treba očekivati da će se i dalje javljati i jačati pokreti za neovisnost unutar EU, ali i drugih država Europe”, kaže Cvrtila.

Nakon rezultata iz Škotske vladi u Španjolskoj bit će lakše nositi se s katalonskim zahtjevima, kaže Raos, ali naglašava da je tamo situacija puno ozbiljnija, da tamošnja vlada nije dala odobrenje za održavanje referenduma te da su u Španjolskoj puno spremniji na terorizam da bi ostvarili svoje zahtjeve.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/h
Photo: fah