Osamnaest zemalja članica, među njima i Hrvatska, postigli su u četvrtak u Luxembourgu dogovor o dvije uredbe kojima se regulira koje se pravo koristi u slučajevima podjele imovine kada je riječ o braku ili registriranom partnerstvu između državljana različitih država članica.
Dogovor je postignut na sastanku ministara pravosuđa 28 zemalja članica, koji su se u četvrtak okupili u Luxembourgu.
Cilj uredbe je odrediti čije će se pravo primjenjivati i čiji će sud biti nadležan u pitanjima imovine osoba u braku ili registriranom partnerstvu kada su oni različitog državljanstva, što bi trebalo donijeti veću pravnu sigurnost u slučajevima razvoda ili smrti i dokinuti paralelne i često proturječne postupke u različitim zemljama članicama.
Ovaj prijedlog već dugo je na stolu ali se oko njega nije mogla postići suglasnost, stoga je se skupina zemalja odlučila ići dalje kroz mehanizam pojačane suradnje.
Pojačana suradnja je mehanizam predviđen ugovorom o EU-u. Zamišljen je za rješavanje situacija kada o nekoj temi, za koju je inače potrebna suglasnost svih članica, nije moguće postići konsenzus.
Za pokretanje mehanizma pojačane suradnje potrebno je da to zatraži najmanje devet zemalja članica. Taj zahtjev zatim ocjenjuje Europske komisija, koja donosi odluku hoće li ga i službeno predložiti.
Predsjedatelj Vijeća za pravosuđe, nizozemski ministar pravosuđa i sigurnosti Van der Steur izrazio je nadu da će se ovoj inicijativi pridružiti i druge zemlje članice.
“Nadamo se da će se, nakon usvajanja prijedloga, ostale zemlje članice pridružiti pojačanoj suradnji”, rekao je Van der Steur.
Na sastanku se također razgovoralo i o unapređenju kaznenog prava u kibernetičkom prostoru i suzbijanju govora mržnje na internetu, što postaje sve veći problem.
“Tu je potreban veći angažman na razini Europske unije, jer se države članice same teško mogu s tim boriti”, rekao je hrvatski ministar pravosuđa Ante Šprlje.
Dodao je da se razgovaralo i o uspostavi Ureda europskog javnog tužitelja.
O tom Uredu pregovara se od sredine 2013. godine kada je Komisija uputila prijedlog Vijeću i Parlamentu. Prema tom prijedlogu Ured europskog javnog tužitelja isključivo bi se bavio kaznenim djelima povezanim s nezakonitom uporabom sredstava iz europskog proračuna, zbog čega se godišnje gubi oko pola milijarde eura.
Ured bi trebao djelovati kao neovisno tijelo pod demokratskim nadzorom, imao bi decentralizirinu strukturu povezanu s nacionalnm pravosudnim sustavima. Delegirani europski tužitelji vodili bi istrage u državama članicama, koristeći nacionalne kadrove i poštujući zakonodavstvo te države.
