Na današnji dan 10. lipnja 1836. umro je slavni francuski fizičar, matematičar, kemičar i filozof – Andre Ampere. Bio je izvanredni čovjek oštrog uma, rijetki genij i jedan od najvećih znanstvenika svih vremena.
Malo ljudi zna da je Ampere bio do punine srca predani kršćanin i katolik, te da je od svega najviše volio – moliti krunicu.
Blaženi Frederick Ozanam (vođa katoličke socijalne misli 19. stoljeća) je kao student, umoran od svojih istraživanja i osjećajući neke vjerske sumnje, otišao u šetnju te ušao u župnu crkvu kako bi pronašao mir i utjehu. U kutu, blizu Presvetog Sakramenta, primijetio je starca uronjenog u molitvu krunice.
Prepoznao je velikog Andre Ampèra i potiho kleknuo iza svog obožavanog učitelja. Promatrajući velikog znanstvenika uronjenog u molitvi krunice, osjetio je kako vjera i Božja ljubav nadiru u njegovu dušu. Poslije je zapisao kako je “Amperova krunica… učinila više za mene nego sve knjige i propovijedi zajedno”.
André-Marie Ampère (1775. – 1836.) francuski je fizičar i matematičar koji je udario temelje elektrodinamici i modernoj znanosti. Po njemu je mjerna jedinica za jakost električne struje nazvana Amper.
Izumio je galvanometar, pridonio razvoju električnoga brzojava i elektromagneta.
Ampèreov zakon, nazvan po velikom Francuzu jedan je od temeljnih zakona fizike i elektromagnetizma. To je zakon koji izražava činjenicu da magnetsko polje nastaje kao posljedica gibanja električnih naboja, povezujući električne i magnetske pojave.
Znanost duguje Amperu i druga otkrića: započeo je karijeru briljantnim matematičkim radovima, dao doprinos u kemiji, poznavao zoologiju i botaniku, ali zanimala ga je i filozofija – njegov posljednji rad je bio esej o klasifikaciji znanosti.
Do svoje smrti, taj izuzetni čovjek i rijetki znanstveni genij ostao je vjeran Bogu, nalazio smisao života u sakramentima Crkve i u onome što je najviše volio – molitvu krunice.
