Faktograf, hrvatski medij koji ima ”misiju” provjeravati činjeničnost informacija, ustvari često cenzurira politički nepodobne informacije proglašavajući ih dezinformacijama, izdašno je financiran baš poput njegovih poput sestrinskih medija diljem EU i svijeta koje povezuje globalna tzv. ”fack check” mreža.
Slovačka je jedna od zemalja gdje su godinama financirani mediji za provjeru činjeničnosti, no s radikalnim promjenama na političkoj sceni Slovačke došlo je i do promjena kad je u pitanju financiranje ovakvih projekata. Naime Slovačka ministrica kulture, Martina Šimkovičová, odlučila je prenamijeniti izdašna sredstva od strane EU namijenjena za ovakve medije u nešto korisnije – Slovačku filharmoniju. U Hrvatskoj još nema ovakvih inicijativa jer je iz niže navedenih podataka vidljivo koliki novci se vrte i troše u ovoj (pseudo)medijskoj industriji.
>AEM dodijelio sredstva za provjeru točnosti informacija CESI-ju, Faktografu, udruzi Lupiga; odbio HNiP, UiO i Hrvatske studije
Za projekt ”Činjenice o klimatskoj krizi – klima.faktograf.hr” dobili 198.811,44 eura
Ove godine dodijeljena su bespovratna sredstva za Uspostavu sustava provjere točnosti informacija. Na popisu dobitnika sredstava našao se i Faktograf i baš kao i svake godine izdašno financiran od strane RH. Faktograf je financiran i iz drugih izvora poput Europske unije i drugih inozemnih fondova.
Faktograf se ove godine prijavio se s projektom ”Činjenice o klimatskoj krizi – klima.faktorgraf.hr” u partnerstvu sa Sveučilištem u Zadru. Sve ”s ciljem razvoja i uspostave sustava provjere točnosti informacija vezanih uz klimatske promjene te povećanja prepoznavanja i razumijevanja dezinformacija o klimi i klimatskim promjenama”. Za ovaj projekt dodijeljeno im je 198.811,44 eura.
Rashodi od 432.000 eura, od toga na plaće troše 306.000 eura
Faktograf je u 2021. godini imao 141 tisuću eura prihoda, a u 2022. prohodi su im narasli na čak 541 tisuću eura. Značajna razlika dogodila se u rubrici ”Prihodi od pružanja usluga” koji su 2021. iznosili 71 tisuću eura, a lani gotovo 400 tisuća eura. Od donacija su pak u 2022. dobili nešto manje nego godinu ranije – oko 62 tisuća eura.
Od inozemnih vlada i nevladinih organizacija u 2021. priskrbili su nulu, no 2022. oko 52 tisuće eura. U 2021. potrošili su 43 tisuće eura, od toga 31 tisuću na radnike, a 2022. rashodi Faktografa bili su 432 tisuće eura, od toga je na zaposlene otišlo 306 tisuće eura. Faktograf je prošle godine uprihodio ukupno 610.000 eura.
>Ništa nije slučajno: Koliki novac Faktograf vrti i koja moćna organizacija stoji iza ovog cenzora
Kako je Faktograf cenzurirao Narod.hr
Faktograf je više puta cenzurirao Narod.hr, primjerice naše članke o Titovim zločinima, cijepljenju, pobačaju, o financiranju Možemo i njihovim vezama s Emilom Tedeschijem, kao i o Marku Perkoviću Thompsonu, Greenpeaceu i Donaldu Trumpu, o stvarnom broju pobačaja, o Covidu19.
Na Facebook stranici portala Narod.hr za sve nove korisnike javlja se upozorenje da dotična stranica širi dezinformacije, odnosno ”lažne informacije” i da je možete pratiti ali na vlastitu odgovornost.
Faktograf je za vrijeme pandemije kaznio Narod.hr ograničavanjem objava na Facebooku zbog iznošenja tzv.”netočnih” informacija. Ustvari radilo se o iznošenju činjenica o Covidu19 koje je govorio prof.dr.sc. Matko Marušić.
Možda će vas zanimati
Kako Faktograf pod izlikom utvrđivanja činjenica vodi ideološki rat protiv portala Narod.hr
Faktograf je u više navrata cenzurirao Narod.hr, između ostaloga naše članke o Titovim zločinima, cijepljenju, pobačaju, o financiranju Možemo i njihovim vezama s Emilom Tedeschijem, kao i o Marku Perkoviću Thompsonu, Greenpeaceu i Donaldu Trumpu
Slovačka je dobila 300.000 eura za medije za provjeru informacija, ali ih je prenamijenila u korisnije projekte
Slovačka ministrica Kulture Martina Šimkovičová odlučila je prenamijeniti sredstva EU vrijedna 300.000 eura, a namijenjena medijima usmjerenima ”protiv dezinformiranja”, na nešto korisnije, a to je popravak krova Slovačke filharmonije i potporu knjižnicama. ”Ministarstvo kulture tražilo je druge načine za učinkovito korištenje tih sredstava i krenulo u promjenu namjene povlačenja tih sredstava. Ova će promjena koristiti Slovačkoj filharmoniji i Sveučilišnoj knjižnici u Bratislavi”, rekla je Šimkovičová, prenosi Euractiv.
Šimkovičová zna da iza tzv. medija za provjeru činjeničnosti odnosno protiv širenja dezinformacija stoji grupa ljudi istog lijevo-liberalnog ideološkog spektra (”fack check” mreža), koji na temelju svog svjetonazora i političke korektnosti procjenjuju što su dezinformacije, a što relevantne informacije. Drugim riječima riječ je o mediju za cenzuru politički nekorektnih informacija. Nebrojeni broj puta pokazalo se to u praksi, od Amerike, preko Slovačke pa do Hrvatske i njezinog famoznog Faktografa.
Na pitanje želi li se njezino ministarstvo i dalje boriti protiv dezinformacija, Šimkovičová je odgovorila: ”Da, definitivno želimo nastaviti. Ali u nešto drugačijem spektru od onoga što je dosad postavljeno.”
