Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta u Bruxellesu je ovog tjedna raspravljao o globalnoj situaciji i izazovima u pčelarskom sektoru EU-a na javnom saslušanju na kojem su uz zastupnike sudjelovali i vodeći europski stručnjaci u tom području, a predstavljeni su i pilot-projekti i inicijative očuvanja europske bioraznolikosti.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir rekla je kako prilikom svakodnevnog obroka ljudi rijetko razmišljaju kako bi ti obroci izgledali kad ne bi bilo oprašivača, odnosno pčela. „Svaki treći zalogaj naše hrane potječe od usjeva koji pčele oprašuju te o njima ovisi cijeli prehrambeni lanac. Nestanak pčela imat će katastrofalan učinak na proizvodnju hrane, jer prema Programu za okoliš Ujedinjenih Naroda, od 100 usjeva koji osiguravaju 90% svjetske potrebe za hranom, sedamdeset i jednog oprašuju pčele“, upozorila je Petir.
Ona je rekla kako trebamo voditi računa o tome da rizik za pčele svedemo na minimum i da uvedemo europske potpore za pčelinje zajednice zbog njihovog doprinosa očuvanju bioraznolikosti što je Europska komisija obećala podržati.
Petir je podsjetila kako je zajedno s još 10 kolega iz EPP-a prošle godine tražila od Europske komisije uvođenje obveznog označavanja zemlje podrijetla proizvodnje meda „kako bi se prijevarama s medom kojima svjedočimo stalo na kraj jer umjesto da med gledamo kao najzdraviji proizvod, mi ga zbog prijevara promatramo sa skepsom“.
Komisija je zastupnicima odgovorila da bi obvezno označavanje uvelike poskupjelo proizvod pa je Petir na saslušanju zanimalo iskustvo stručnjaka u njihovim državama članicama s označavanjem proizvoda, prodaje li se bolje onaj med koji je označen sa zemljom podrijetla i je li on bitno skuplji. Također ju je zanimalo tragom informacije da neke države članice proizvode malo meda, a puno uvoze i puno izvoze, smatraju li da je upravo zbog njihovih nepoštenih trgovačkih praksi koje su evidentne, donijeta odluka da se ne označava zemlja podrijetla za med.
Osvrnuvši se na uvoz meda iz Kine i Ukrajine, vrlo često upitnog podrijetla i kvalitete u odnosu na proizvode prema standardima EU stručnjaci su naglasili potrebu za dodatnim i konkretnijim označavanjem proizvoda radi bolje informiranosti kupaca. Europska unija drugi je najveći proizvođač meda na svijetu iza Kine (246 300 t), dok uvozi 175 701 t (odmah iza SAD-a).
Péter Bross, predsjednik Mađarske pčelarske organizacije te savjetnik za med pri DG AGRI rekao je kako Europa nema tržište meda što smatra velikim problemom za proizvođače kada se govori o plasiranju njihovih proizvoda pri čemu se osvrnuo posebice na Mađarsku, Rumunjsku, Španjolsku, Bugarsku i Hrvatsku rekavši kako one nemaju potražnju za vlastitim medom. Upozorio je da med možemo uvoziti, ali ne možemo zamijeniti ulogu pčela u oprašivanju te se založio da se uvede potpora za svaku pčelinju zajednicu, kao što primjerice postoji u SAD-u i iznosi 180 USD po zajednici.
„50 % meda na europskom tržištu uistinu je europsko, a ostatak dolazi iz trećih zemalja prema europskim standardima neprihvatljive kvalitete“, rekao je Bross te je posebno naglasio problem svijesti kupaca koji nemaju naviku odabira meda iz zemalja EU. „Kada bi na staklenci bio naveden ‘mađarski med’ onda bi mogli navesti tko ga je proizveo i pratiti slijedivost“, napomenuo je Bross.
Peter Maske, predsjednik Njemačke pčelarske organizacije govorio je o problemu pojačanog izumiranja pčela za koje je uvelike zaslužno nekontrolirano korištenje zaštitnih sredstava, kao i manjak hrane za pčele radi odumiranja voćnjaka. Smanjena bioraznolikost pak otežava hranjenje pčela, a samim tim i poljoprivrednu proizvodnju, a naglasio je i problem elementarnih nepogoda koje ruše košnice.
Etienne Bruneau (Copa-Cogeca) rekao je kako i EU ima više od 500 000 pčelara, a samo njih 5% su profesionalci. Naglasio je kako postoji još veći problem s matičnom mliječi od onog s medom radi nedostatka definicije o matičnoj mliječi, te je zatražio da se to što prije definira i ozakoni jer se bez zakonske definicije proizvoda države ne mogu zaštiti od lošeg uvoza iz trećih zemalja“, rekao je Bruneau. Dodao je da na razini EU postoji program zaštite pčelarstva u iznosu od 33 100 000 EUR/godina što je nedovoljno.
Thierry Dufresne iz francuskog opservatorija za pčelarstvo, Piotr Medrzycki iz talijanskog Vijeća za poljoprivredna istraživanja i ekonomiju te Norman Carreck iz Međunarodne pčelarske istraživačke udruge predstavili su pilot-projekte i inicijative očuvanja europske bioraznolikosti. Dufresne je upozorio na smanjenje pčelinjih zajednica za 25% i proizvodnje meda za 30% te je istaknuo da Francuska uvozi 60% svoje potrošnje meda tj. 3 puta više nego proizvodi, što je alarmantno.
Medrzycki je predstavio znanstveno-istraživački projekt „Apenet“ koji nastoji utvrditi uzroke povećanog pomora pčela, kao i znanstveno evaluirati četiri insekticida i kontrolirati zdravlje pčela. Nakon prikupljenih podataka istraživači su predložili stalno praćenje zdravlja pčela na nacionalnoj razini i poboljšanje sustava izvješćivanja o „amaterskim“ pčelarima. Drugi je projekt „Beenet“ (Bee Emergency Service Team ili Tim za hitnu službu za pčele) koji proučava mortalitet pčela i njihovih kolonija kada se teško identificiraju uzroci. Apitox International Initiative skupina je nezavisnih znanstvenika s interesom za toksikologiju pčela.
Carreck je predstavio Projekt B4, poduzeće s interesom za zajednicu koji predstavlja skupinu pčelara čiji je cilj zaštititi domaću pčelu u Velikoj Britaniji te su najavili projekt prvog rezervata za crnu pčelu (Apis Mellifera mellifera).
