Finska: Kako je propao socijalistički eksperiment s ‘univerzalnim osobnim dohotkom’

Foto: wikimedia commons

Pred nekoliko godina “univerzalni osobni dohodak” je bio nevjerojatno popularna ideja na ljevici s mnogo zagovornika i u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ideja je jednostavna: Svi bi građani bezuvjetno primali mjesečno određenu svotu novca od države, bili zaposleni ili ne. Ta svota bi trebala biti dovoljna za osnovne životne potrebe, a radio bi samo onaj tko to želi.

Dakle, još jedan utopijski projekt na tragu socijalističkih ideja.

Zagovornici: “ljudi bi bili sigurniji”; protivnici: “demotivira se rad”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zagovornici ideje su argumentirali da bi se time u stvari zamijenio i pojednostavnio nerijetko kompliciran i skup sistem socijalnih davanja, kao što je “flat tax” pojeftinio naplatu i obračun poreza. Umjesto da se troši velik novac na birokraciju koja će određivati tko ima prava na socijalnu pomoć i koliku, dobivali bi je – baš svi. To bi ujedno pružilo financijsku sigurnost onima koji u današnje vrijeme sve teže nalaze stalan posao te cijeli život manje više rade na ugovore. Povećala bi se, kažu, mobilnost jer bi ljudi imali sigurnost dok traže bolji posao.

Protivnici su isticali da bi takva mjera demotivirala rad, da bi velik dio radne snage, naročito slabije plaćene, jednostavno prestao raditi i živio od tog dohotka i eventualno rada na sivo/crno i “fuša” po potrebi, a dio bi kompletno prestao raditi. Usto, isticali su kako bi time najgore stradali upravo slabo plaćeni poslovi, ali i kako bi bilo potrebno dramatično podignuti poreze kako bi se namaknuo novac za isplatu. Primjerice, isplata samo 1,500 kuna mjesečno svakoj punoljetnoj osobi u Hrvatskoj bi opteretila godišnje budžet za preko pedeset milijardi kuna. A to je skoro pola ukupnog budžeta. Pritom iznos od 1,500 kuna ne omogućava preživljavanje.

Zagovornici tvrde da bi se to kompenziralo smanjenjem drugih socijalnih davanja i većim oporezivanjem banaka i bogatih, dok su protivnici upozoravali da bi takvo vrlo visoko oporezivanje posve uništilo ekonomiju i dovelo do onoga do čega su ekstremno visoko porezi za banke i bogate doveli u Švedskoj i Ujedinjenom kraljevstvu sedamdesetih: masovnog bijega iz zemlje svih koji imaju ikakav ozbiljan novac, zajedno s novcem i poslovima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tajkuni i komunisti za, ostali protiv

Unatoč tome, tu ideju, kao i većinu “lijevih”, gurali su i guraju brojni čuveni tajkuni i milijarderi koji u tome ipak vide svoj interes. Među njima su Elon Musk, Richard Branson, i Mark Zuckerberg.

U Švicarskoj, zemlji u kojoj se o svemu odlučuje demokratski i na referendumu, ta je ideja odbačena velikom većinom, što je izazvalo veliko razočaranje na ljevici: tek nešto preko 20% je glasalo za, velika većina od preko tri četvrtine birača je bila protiv, unatoč glasnoj kampanji zagovornika ideje da svaki Švicarac mjesečno od države prima oko 2.000 eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Finska je taj program uvela kao eksperimentalni, pred nešto više od godinu dana, početkom 2017. Odlučeno je da će 2.000 slučajno odabranih, nezaposlenih Finaca primati mjesečno od države 560 eura, a inicijalno je program trebao trajati dvije godine nakon čega bi se, ako bi pokazao dobre rezultate, donijela odluka o njegovom proširenju ili produljenju. Međutim, iako kompletni rezultati programa nisu još poznati – ali će uskoro biti – finska vlada je već sad, nakon samo godinu i tri mjeseca, odlučila “ubiti” taj eksperiment, koji se očito pokazao kao neuspješan i kontraproduktivan.

Jedan od znanstvenika s KELA, instituta za socijalno osiguranje, prof. Kangas, rekao je za BBC je da je razočaran time što je Vlada odbila njegov prijedlog da se “osnovni osobni dohodak” proširi i na grupu zaposlenih Finaca, što bi Vladu koštalo dodatnih sedamdesetak milijuna eura. No drugi istraživač iz iste institucije, Miska Simainen, kaže da reforma socijalnog sustava Finske – koji je kompleksan i skup – ostaje cilj, no kako se razmatraju druge mogućnosti.

Propast projekta: “Imamo i boljih rješenja”

Kad je Finska pokrenula eksperiment, nezaposlenost je bila blizu kritičnih 10 posto, osjetno viša nego u susjednim nordijskim zemljama, i to je uz spomenutu kompleksnost socijalnog sustava bio okidač za uvođenje tog eksperimenta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No u veljači ove godine utjecajni think tan OECD-a rekao je kako bi univerzalni sustav kredita kakav je uveden u Engleskoj bio bolje rješenje. Njime se nekoliko socijalnih isplata po raznim osnovama zamjenjuje jednom mjesečnom isplatom.

Studija koju je provela organizacija je pokazala da bi porez na prihode trebalo dignuti za bar 30% kako bi se moglo svima isplaćivati osnovni osobni dohodak, što bi posve uništilo ekonomiju i pogodovalo neradnicima, a kompanije i radnike dovelo na prosjački štap te prouzročilo masovna otpuštanja upravo slabije plaćenih radnika koji bi postali trajni socijalni slučajevi. Izračunato je da bi stopa siromaštva u Finskoj uvođenjem tog dohotka u tom iznosu podigla stopu siromaštva u zemlji s 11,4% na 14,1%. Suprotno tome, kredit bi reducirao kompleksni sustav socijalnih isplata ali i spustio stopu siromaštva na samo 9,7%.

Izazov je, kaže Tuulia Hakola-Uusitalo iz finskog ministarstva financija za BBC, pronaći sustav socijalnih davanja koji nije skup, koji motivira ljude da rade, ali koji ne povećava nejednakost primanja. Osnovni osobni dohodak to, očito, nije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.