Finski predsjednik Sauli Niinisto, pragmatični proeuropski konzervativac koji je pokazao da zna uspješno balansirati u odnosima s Washingtonom i Moskvom, trebao bi na predsjedničkim izborima u nedjelju dobiti drugi mandat, piše France Presse.
Na izbore izlazi s potporom koja bi posramila mnoge autokrate – potkraj 2017. podržavalo ga je gotovo 80 posto građana – i očekuje se da će pobijediti u prvom krugu.
Niinistov (69) glavni cilj bio je da zaštiti Finsku pod američkim nuklearnim štitom i pritom ne uvrijedi moćnog ruskog susjeda.
Finci “teže stabilnosti, za sada ne žele promjene”, kazao je Juhana Aunesluoma, direktor istraživanja Mreže za europske studije pri Sveučilištu u Helsinkiju.
Zadnje ankete daju mu između 58 i 63 posto glasova, nešto manje nego prije, ali i dalje puno više od njegovih protivnika. Prvi idući protukandidat, kandidat Zelenih Pekka Haavisto, ima potporu tek 13% do 14% birača.
Sauli Niinisto najpopularniji je predsjednik nakon Urha Kekkonena (1956.-1981.) i popularniji od maršala Mannerheima, heroja rata protiv Crvene armije koji u kolektivnom sjećanju zauzima mjesto koje se može usporediti s onim generala de Gaullea u Francuskoj.
Odnosi s Vladimirom Putinom
Finski predsjednik, šef države i zapovjednik vojske, sukreator je vanjske i obrambene politike zajedno s vladom, osim europskih poslova za koje nije nadležan.
Niinisto je iskoristio sve svoje ovlasti da bi osnažio odnose s Rusijom, koja je u lošim odnosima sa Zapadom od aneksije Krima 2014. godine.
“Njegova strategija, njegova taktika pokazala se dobitnom, posebno kada je riječ o odnosima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom (…). Ljudi osjećaju da se zna nositi s tim izazovima”, ističe Juhana Aunesluoma.
Ta strategija nije, međutim, spriječila Finsku, bivši teritorij carske Rusije (1809.-1917.) da se približi SAD-u i NATO-u.
“Jedan od glavnih ciljeva finske vanjske i sigurnosne politike je da se izbjegne da zemlja bude uvučena u oružani sukob”, rekao je Niinisto sredinom siječnja, u povodu stote obljetnice formiranja nacionalnih oružanih snaga.
Pristupanje NATO-u za sada stoga ne dolazi u obzir jer bi za Moskvu to bio povod za rat.
Rođen u kolovozu 1948. u Salu (jugozapad zemlje) u radničkoj obitelji, Sauli Niinisto postao je odvjetnik da bi potom ušao u politiku kao član konzervativne Nacionalne koalicije.
Prvo je bio ministar pravosuđa od 1995.-1996., a kao ministar financija (1996.-2003.) pomogao je da zemlja iziđe iz recesije krajem 1990-ih nakon čega je ušla u eurozonu.
Kao predsjednika parlamenta (2007.-2011.) zastupnici su ga optuživali da je arogantan, no mnogi birači vjeruju da je ta karakteristika neophodna na međunarodnoj sceni.
“On govori što misli. Ne igra klasičnu političku igru”, rekao je politolog Tom Moring.
Socijaldemokratski zastupnik Timo Harakka kritizira ga pak da je “socijalni konzervativac” jer nije podržao istospolne brakove.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
