Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović počela je u utorak posjet Mađarskoj koji bi namjerava iskoristiti kako bi razjasnila situaciju nakon što je Budimpešta prošli tjedan uskratila Zagrebu potporu za članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), obrazloživši to problemima između Hrvatske i MOL-a.
Zašto je ulazak u OECD važan za Hrvatsku i što trebamo napraviti nakon slovenske i mađarske blokade?
Tijekom jednodnevnog radnog posjeta Budimpešti koji je započela susretom s premijerom Viktorom Orbanom u mađarskom parlamentu, a sastat će se i s predsjednikom Janosom Aderom, Grabar-Kitarović će pokušati dobiti objašnjenje za mađarsku blokadu, nakon što se i Slovenija prije nje izjasnila da neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvo jer Zagreb ne želi provesti kompromitiranu arbitražnu odluku o hrvatsko-slovenskoj granici.
“U utorak sam u Mađarskoj i razgovarat ću s premijerom (Viktorom) Orbanom i predsjednikom (Janosom) Aderom. Nadam se da ću dobiti dodatna objašnjenja i da ćemo otpočeti razgovor kako to deblokirati”, najavila je ranije predsjednica, rekavši da je neugodno iznenađena stajalištem Mađarske.
Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak da Budimpešta neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvom u OECD-u zbog odnosa službenog Zagreba prema MOL-u i predsjedniku uprave te kompanije Zsoltu Hernadiju.
5 činjenica o OECD-u u koji nas ne puštaju Mađarska i Slovenija
Spor između Hrvatske koja ima 44 posto dionica INA-e i strateškog partnera MOL-a koji ih ima 49 posto uz upravljačka prava već dulje vrijeme zasjenjuje odnose Zagreba i Budimpešte, unatoč izjavama s obje strane kako to pitanje ne bi trebalo trovati međusobnu suradnju i dobrosusjedske odnose i da bi ga trebalo rješavati dijalogom, kao i da je ono previše ispolitizirano što nije dobro za rješavanje problema.
Hrvatska je o svojoj namjeri da se pridruži OECD-u, organizaciji koja ima 35 država, gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta, uputila pismo početkom godine, nakon što je premijer Andrej Plenković tijekom posjeta Davosu u siječnju razgovarao s glavnim tajnikom Joseom Angelom Gurriom.
Premijer Plenković tada je naglasio da je članstvo u OECD-u važno za Hrvatsku jer bi ta međunarodna organizacija, u kojoj Hrvatska još nije članica, dala konačni legitimitet zemlji na više područja što bi bi bilo posebice korisno u privlačenju stranih investitora.
Novu diplomatsku ofenzivu mađarska strana nije pokrenula samo protiv Hrvatske već i protiv Rumunjske kojoj je također uskratila potporu za OECD prošli tjedan na sjednici Vijeća OECD-a u Parizu, zbog zatvaranja srednje katoličke škole u Targu Muresu (Marosvasarhely) koju pohađaju uglavnom mađarska djeca.
Osim na slovenskoj strani, očito je da se i na mađarskoj strani razmišlja da bi se pritiscima ili eventualno ucjenama rješavala bilateralna pitanja, komentirao je u ponedjeljak predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Osim razgovora s Aderom i Orbanom, predsjednica će posjetiti i Dunavsku komisiju koja se smatra jednom od najstarijih međuvladinih međunarodnih organizacija na svijetu. Na čelu Dunavske komisije kao njezin predsjednik je trenutno veleposlanik Gordan Grlić-Radman a glavni direktor njezina Tajništva je kapetan Petar Margić.
Na Korvinovu sveučilištu hrvatska će predsjednica primiti počasni doktorat te predavati na temu “Snažnija Srednja Europa zalog je snažnije Europske unije i transatlantske zajednice: Hrvatski doprinos našoj koheziji i otpornosti”.
