Europski parlament u četvrtak je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izglasao rezoluciju u kojoj je podržao prijedloge Europske komisije za raspodjelu 160 000 izbjeglica po zemljama članicama i trajni mehanizam kojim bi se promijenila postojeća pravila koja propisuju koja je država odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil.
Zastupnici žele da se definira “pravedan, obvezujući ključ” za raspodjelu izbjeglica po zemljama članicama.
Osim pravedne raspodjele izbjeglica koji su već dospjeli u neku od zemalja članica EU-a, zastupnici traže od zemalja članica da prime i izbjeglice koje su sada u trećim zemljama te da razmotre mogućnost sigurnih i legalnih načina za dolazak izbjeglica poput “humanitarnih koridora ili davanja viza”.
Izrazili su žaljenje što se izbjeglice moraju oslanjati na krijumčare koji ih često pogibeljnim putevima dovode u Europu.
Europski parlament se također zauzeo za “otvorene granice unutar schengenskog prostora” uz istodobno osiguranje učinkovitog upravljanja vanjskim granicama.
U rezoluciji se osuđuje “žalosni manjak solidarnosti zemalja članica prema tražiteljima azila”.
Ostojić: Hrvatska je spremna prihvatiti svoj dio izbjeglica
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić poručio je u četvrtak da je Hrvatska spremna prihvatiti i dodatni broj izbjeglica iz Grčke, Italije i Mađarske, kako je to dan prije predložila Europska komisija.
Budući da iz Mađarske, Italije i Grčke u ostale zemlje Europske unije treba u ovom trenutku biti premješteno oko 120 tisuća izbjeglica, predložene su nove kvote za prihvat tih ljudi, a Ostojić naglašava da je Hrvatska na to spremna te da je i do sada pokazala solidarnost s onim članicama EU koje su najviše pogođene krizom.
“To ćemo nastaviti činiti i ubuduće, odnosno bit ćemo spremni primiti onaj broj ljudi koji je predložen”, naglasio je Ostojić na konferenciji za novinare u Banskim dvorima.
Hrvatska vlada je još u srpnju odlučila prihvatiti 550 osoba, a prema novom planu Europske komisije koji je jučer u Strasbourgu izložio Jean Claude Juncker, trebala bi prihvatiti još njih 1064.
“O tom prijedlogu razgovarat će se na izvanrednoj sjednici ministara unutarnjih poslova u Bruxellesu 14. rujna. Nakon toga treba donijeti odluku na Europsku vijeću. Ovog puta gospodin Juncker i Europska komisija traže odlučne mjere”, rekao je Ostojić.
Opisujući na zamolbu novinara kako izgleda sam proces prihvata osoba koje traže međunarodnu zaštitu odnosno azil, Ostojić naglašava kako te osobe prvenstveno trebaju prihvatiti ostanak u Hrvatskoj, no, kazao je, većina njih želi smještaj u “zemljama Schengena”.
S onima koje žele ostati u Hrvatskoj slijedi razgovor i postupak kojim se utvrđuje postoji li zapreka da takva osoba bude smještena u Hrvatskoj.
Ako zapreke nema slijedi smještaj u centru za tražitelje međunarodne zaštite, kojih u Hrvatskoj ima dva. U Kutini, koji može primiti 100 ljudi, i u zagrebačkim Dugavama s kapacitetom 600 osoba, objasnio je ministar.
Nakon toga ide program integracije koji, osim zdravstvene zaštite, podrazumijeva pronalazak smještaja, prehranu i “stavljanje na noge”, odnosno učenje jezika, a tim se osobama predstavlja i mogućnost zaposlenja u zanimanjima koja su u Hrvatskoj deficitarna.
Ako se osoba zaposli prestaje i obveza Hrvatske da joj pomaže kroz dvije godine preko ministarstva socijalne politike, dodaje Ostojić.
Napominje i da stambeno zbrinjavanje ne znači poklanjanje stanova, već se koriste stanovi u suvlasništvu Državnoga ureda za upravljanje državnom imovinom.
Ostojić pritom ističe i zahvaljuje na pomoći nevladinim udrugama, od Crvenog Križa, Hrvatskog pravnog centra, Centra za mirovne studije i drugih, koji su izrazili spremnost da se uključe u programe integracije tih ljudi.
Ostojić je u svom govoru izrazio i veliku pohvalu njemačkoj kancelarki Angeli Merkel kazavši kako je “pokazala visoku državničku svijet” te da će biti zapamćena po tome što je “spremna čuvati europske vrijednosti koje podrazumijevaju pokazivanje solidarnosti s onima koji trebaju međunarodnu zaštitu”. “Tu je ona odigrala jednu od najvažnijih uloga”, kazao je Ostojić.
Njemačka: Plan EU-a je ‘kap u moru’
Planovi Europske unije o prihvatu 160 000 tražitelja azila predstavljaju samo “kap u moru” s obzirom na obim krize, rekao je u četvrtak njemački vicekancelar Sigmar Gabriel.
Kako prenosi BBC, on je kazao da je ove godine, dosad, u Njemačku stiglo 450 000 ljudi. Sto i pet tisuća stiglo ih je u kolovozu, a u prvih osam dana rujna 37 000.
Govoreći u njemačkom parlamentu, Gabriel je opisao planove Europske komisije koje je u srijedu iznio njezin predsjednik Jean-Claude Junkcer, kao “prvi korak, ako se želi biti pristojan”.
“Ili, možete to nazvati kapljom vode u moru”.
Juncker je u srijedu pred Europskim parlamentom zatražio odlučno djelovanje u suočavanju s izbjegličkom krizom, pozvavši zemlje članice da se brzo dogovore o raspodjeli 160 000 izbjeglica, koji se sada nalaze u Italiji, Grčkoj i Mađarskoj. Gotovo polovicu trebale bi primiti Njemačka i Francuska.
U četvrtak njemačka kancelarka Angela Merkel posjetila je prihvatilište za izbjeglice u Berlinu, zaradivši pljesak po dolasku. Obrativši se nakon toga novinarima, kazala je kako se nada da će se novopridošlice dobro integrirati uz pomoć svoje djece koja će učiti njemački u školama.
Merkel je također rekla da je Njemačka spremna ove godine preuzeti dosad nezabilježen broj izbjeglica za koje procjenjuje da će ih biti i 800 000.
Poljska: Naša slidarnost mora biti odgovorna s obzirom na naše kapacitete
Poljska ne može prihvatiti ekonomske migrante ali zadaća tog najvećeg srednjoeuropskog gospodarstva je primiti izbjeglice koji bježe od rata, kazala je u četvrtak poljska premijerka Ewa Kopacz.
“Prihvaćanje više migranata koji pokušavaju spasiti živote je naša dužnost”, rekla je Kopacz novinarima u Krynici gdje sudjeluje na gospodarskom forumu.
Poljska se u srpnju složila da će primiti nešto više od 2.000 izbjeglica iz Sirije i sjeverne Afrike u sljedeće dvije godine. Ali po planu predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera objavljenom u srijedu, ta bi zemlja trebala prihvatiti gotovo deset tisuća izbjeglica više .
U srijedu je Kopacz zauzela oprezno stajalište, kazavši da Poljska razmatra podizanje brojke izbjeglica koje može prihvatiti.
“Nama je bila od pomoći solidarnost naših europskih partnera kada smo imali vlastite izbjeglice. Ne možemo to zaboraviti, ne možemo biti imuni na tu katastrofu”, rekla je u četvrtak.
Dodala je da Poljska treba pomoći u raspodjeli tereta kao što će njoj možda trebati pomoć ako se suoči s većim valom izbjeglica iz Ukrajine.
Međutim, “naša solidarnost mora biti odgovorna i mora uzeti u obzir naše kapacitete”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
