Janez Janša: blizina Moskvi ugrožava Sloveniju u prijeporu s Hrvatskom

Čelnik slovenske oporbe i bivši premijer Janez Janša izjavio je u nedjelju zbog arbitražnog skandala u rješavanju graničnog prijepora s Hrvatskom “cijeli Balkan smije” vladi premijera Mire Cerara koju je optužio za “amaterizam” i “sabotažu” slovenskih nacionalnih interesa te da približavanje Moskvi šteti slovenskim interesima u sporu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve se pretvara u farsu jer je Hrvatska sada iz arbitraže izašla

“Sve se pretvara u farsu jer je Hrvatska sada iz arbitraže izašla”, kazao je Janša u razgovoru za privatnu televizijsku postaju TOP-TV komentirajući pokušaje vlade da sanira štetu nakon objave kompromitirajućih razgovora bivšeg slovenskog suca u arbitraži Jerneja Sekoleca.

Sekolec – registrirani suradnik Udbe

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za Sekoleca je Janša rekao da je “registrirani suradnik Udbe” te dodao da su hrvatskim izlaskom iz arbitraže nacionalni interesi Slovenije i izlazak na otvoreno more još ugroženiji nego u vrijeme njegove vlade. Krivnju za kompromitaciju slovenske pozicije i čvrstinu potpore u Europskoj uniji da se arbitraža nastavi Janša ne vidi u objavi tajno snimljenih razgovora Sekoleca i službenice slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simone Drenik, nego u približavanju Slovenije Rusiji.

Ruski mediji dobro iskoristili posjet Medvedeva za propagandu

Janša je kazao da su ruski mediji dobro iskoristili u propagandne svrhe nedavni posjet ruskog premijera Dmitrija Medvedeva Sloveniji, te da su taj posjet zlorabile i “udbaške” mreže u Sloveniji, a da je slovenski premijer Cerar na konferenciji za novinare u Ljubljani šutio kad je Medvedev govorio o nepravednim sankcijama Europske unije protiv Rusije, iako je i Cerar jedan od potpisnika te odluke koja je bila izazvana ruskom “imperijalnom politikom” predsjednika Vladimira Putina, ne samo na Krimu i u Ukrajini nego i u slučajevima drugih zamrznutih konflikata na području nekadašnjeg SSSR-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nakon toga, čudno će nas gledati kad među članicama EU-a budemo tražili potporu za naš granični prijepor s Hrvatskom koja je sada i članica Europske unije i NATO-a”, kazao je Janša.

Okretanje Slovenije Rusiji

Prema njegovoj ocjeni nadomjesni sudac Ronny Abraham kojega je nakon ostavke Sekoleca predložio Cerar, a koji je kasnije na iznenađenje Ljubljane dao ostavku, učinio je to na sugestiju predsjednika suda Gilberta Guillaumea i to nakon okretanja slovenske vlade Rusiji, što u Bruxellesu nije ostalo nezamijećeno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Priznanje Palestine

Osim toga, nisu bile najpametnije niti stalne izjave ministra vanjskih poslova Karla Erjavca kako će Slovenija nakon Švedske biti prva država EU-a koja će priznati Palestinu, naveo je Janša.

Sudac Abraham, francuski državljanin, je Židov, a ako od nekoga očekuješ savezništvo “onda ne smiješ hvaliti njegova neprijatelja”, kazao je Janša, ocijenivši da su Erjavčeve izjave o priznanju Palestine škodile slovenskoj stvari jer su registrirane u sudačkim krugovima i u izraelskoj dijaspori.

Slovenski pravni stručnjaci odbijaju biti arbitri

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Janša je kazao da nije siguran da će idućeg tjedna sudjelovati na političkim konzultacijama oko imenovanja novog slovenskog arbitra u arbitražnom sudu, te da ima podatke da su svi potencijalni slovenski pravni stručnjaci koji su se spominjali kao kandidati vladi dali do znanja da neće pristati, te da je sve skupa farsa, kako zbog toga jer je Hrvatska izašla iz arbitraže, tako i zbog toga što nije sigurno da bi, ukoliko bi i došlo do arbitražne presude, ona bila u korist Slovenije jer bi nakon otkrivenog skandala suci mogli biti “pristrani” u korist Hrvatske, čime bi bila oštećena Slovenija.

Drnovšek rekao da će se ponašati kao da je sporazum s Račanom na snazi

Janša je rekao da mu je nekadašnji premijer, pokojni Janez Drnovšek, nakon što Hrvatska nije pristala potpisati “sporazum Drnovšek-Račan” koji je već bio usklađen na razini premijerskih ureda, govorio da će se ponašati kao da sporazum vrijedi i da je na snazi, ali da to nije pomoglo da se spor riješi, pa ga je pokušavao riješiti i Janša koji je kao premijer 2006. o tome dogovorio okvirni sporazum s tadašnjim hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom na Bledu.

Takozvani bledski dogovor predviđao je da dvije strane, uz neke rezerve Slovenije, granični prijepor iznesu pred Međunarodni sud pravde (ICJ), ali kasnije taj dogovor nije opstao zbog ocjena da ICJ sudi po konvencionalnom pravu i ne uvažava povijesne, zemljopisne, psihološke i druge okolnosti te da s Hrvatskom treba tijekom pristupnog procesa s EU-om doći do dogovora o ad-hoc arbitraži koja će uvažiti dobrosusjedstvo i političko posredovanje, te odražavati slovenski nacionalni interes za pristupom otvorenom moru u Jadranu.

Slovenija bi mogla ostati bez Piranskog zaljeva

Janša je kazao da bi se Sloveniji zbog “amaterizma”, “udbaštva” i “paktiranja s Moskvom” moglo dogoditi da ostane bez Piranskog zaljeva i izlaza na otvoreno more, onako kako je, kako je rekao, zbog paktiranja sa Staljinom u vrijeme Jugoslavije izgubila “Trst, Goriziju i (austrijsku) Korušku”.

Službeni stav Slovenije

Podsjetimo, nakon izlaska Hrvatske iz arbitražnog procesa i povlačenja arbitra Budislava Vukasa kojega je bila imenovala hrvatska vlada, slovenska vlada, ali i najveći dio službene politike općenito, tvrdi da će se arbitražni proces pod sponzorstvom Europske unije nastaviti, da Hrvatska ne može jednostrano izaći iz arbitraže, te da arbitražnu presudu koju će poštivati obje strane treba donijeti do kraja ove godine.

Premijer Cerar nedavno je u pismenom odgovoru premijeru Zoranu Milanoviću odgovorio da je njihov susret moguć tek nakon nastavka arbitraže i da Slovenija ne može pristati na drugi način rješavanja graničnog prijepora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.