Rasprava o pet mogućih scenarija koji se nude kada se govori o tome što je to Europa i što bi Europa treba biti, odvijala se danas na okruglom stolu o perspektivama budućeg razvoja Europske unije, rekao je predsjednik Republike Ivo Josipović i zaključio da upravo takve rasprave, koje uključuju politički i stručni pluralizam, nedostaju kako bi se raspravili socioekonomski i društveni problemi Unije.
Opći zaključak rasprave je da će se suprotnosti koje vuku prema dezintegraciji Europe otkloniti, ako se racionalno razmišlja o tome imaju li države članice i građani naših država koristi od EU, rekao je Josipović i pojasnio da je jedna od pretpostavki da će osjećaj građana za EU porasti ako poraste proračun i izravni transferi iz europskih blagajni neposredno prema građanima.
Europa je krenula kao mirotvorno gospodarski projekt, ali nakon godina dominantnog mira u Europi, ona je više postala ekonomsko mirotvorna, kazao je Josipović i prenio pitanje s okruglog stola jesu li novi događaju u Ukrajini otvarili ponovo pitanje o Europi kao mirotvorno gospodarskom projektu.
Socioekonomski problemi Unije o kojima se raspravljalo su nezaposlenost i osiromašenje stanovništa, velike razlike u pojedinim državama članicama kada je riječ o razvijenosti, nedovoljne fiskalne i ekonomske integracije, političke i institucionalne krize vodstva na nacionalnoj i europskoj razini, pitanje političke reprezentacije te pad povjerenja u projekt EU, pojasnio je Josipović.
Raspravljalo se o društvenoj dimenziji, viziji Europe, kuda ide,što znači i što od nje očekujemo te što globalno hoće, želi, biti prema unutra i što hoće, žel, biti i biti prema van, rekao je Josipović i naglasio odgovornost politika i političara, ali i odgovornost medija kao faktora u formiranju javnog mnijenja u odnosu na Europu i njenu budućnost.
Raspravljalo se o tome kako ojačati institucije EU i kako profilirati odnos prema nacionalnim državama, za koji Josipović kaže da zasigurno nije gubljenje nacionalnih država i njihov nestanak, nego određeni racionalni, korisni kompromis u pogledu pojedinih funkcija.
Josipović je zaključio da će u nekim područjima nadležnosti EU jačati, dok će u nekim drugima jačati nadležnost nacionalnih država.
Podloga za rasprava o strateškim mogućnostima za budućnost EU je dokument Novi pakt za Europu, a o njemu su na okruglom stolu raspravljali politolozi, povjesničari, saborski zastupnici, europarlamentaraci, bivši i sadašnji veleposlanici te stručnjaci za vanjsku politiku u organizaciji Instituta za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba te konzorcija europskih zaklada ujedinjenih u Inicijativu Novi dogovor za Europu (New Pact for Europe), sa sjedištem u Bruxellesu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
