Za skupinu europskih konzervativaca i reformista (ECR) koju predvodi Giorgia Meloni nedvojbeno je da po pitanju rata u Ukrajini staje uz Ukrajinu te podržava materijalnu i vojnu pomoć koja joj je potrebna. S druge pak strane situacija s krajnje desnom grupacijom u EU parlamentu – Identitet i demokracija (ID), osnovane 2019. od Marine Le Pen, nešto je drugačija, ili bolje rečeno neizvjesna.
Nakon izbora za EU parlament na kojima su stranke desnice dominirale, od centra (EPP) prema desno (ECR i ID) i nakon Macronove šokantne odluke da raspusti parlament i raspiše prijevremene izbore, pojedine političke figure u Rusiji su se ponadale da se smjer EU okreće od Ukrajine prema Rusiji. No je li tome tako?
>Macron nakon teškog poraza od Le Pen raspušta parlament i najavljuje izbore
Rusi su se ponadali
Ruski političari i prokremljski analitičari ustvrdili su kako su izbori za EU parlament pokazali da slabi ”proruski blok” u Europi, ne uzimajući u obzir pri tome promjene u mišljenju kod desnih stranaka kad je u pitanju rusko – ukrajinski rat. Naglasili su i da će se stranke desnice suočiti s pritiscima, ali i progonstvima od strane onih koji podržavaju Ukrajinu.
Politico piše da su Rusi najviše kritizirali Emmanuela Macona koji je, kako tvrde i usput ismijavaju, stavio u središte svoje kampanje ”ukrajinsko pitanje i obećanje vojnog uplitanja”. Rodion Miroshnik je čak rekao da bi Macrona trebalo kazneno prijaviti te da je suučesnik u ”ukrajinskim ratnim zločinima”.
“Unatoč činjenici da su do sada proeuropske stranke zadržale svoju vodeću poziciju, s vremenom će im stranke desnice pucati za petama”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nakon izbora za EU parlament.
>Analiza CNN-a: Zašto Putin nudi mir?
Šef ruske Državne dume Vjačeslav Volodin napisao je na Telegramu da se ”Macron i Scholz grčevito drže vlasti posljednjim snagama”.
Prokremaljski analitičar Sergej Markov na sličan je način povezao francuski rezultat na izborima s ruskom invazijom na Ukrajinu, odašiljući poruku Macronu da ga ”Francuzi mrze” zbog njegove pro-ukrajinske politike. Markov nije izostavio ni tvrdnju da je NATO ustvari u ratu s Rusijom, a ne Ukrajina.
“Stranke koje se protive sankcijama Rusiji jačaju na izborima za EU”, napisala je propagandna medijska platforma RT, zaboravljajući da je takvih stranaka ustvari jako malo.
Meloni i ECR čvrsto uz Ukrajinu
Giorgia Meloni je ranije pokazala da čvrsto staje na stranu Ukrajine u ratu, osuđujući rusku agresiju i podržavajući materijalnu i vojnu pomoć Ukrajini. Utjecala je i na odluku Viktora Orbana da oslobodi put pružanja pomoći Ukrajini, te taj politički smjer dobro zacementirala u ECR. Na summitu u Švicarskoj je kritizirala Putinove uvjete za prestanak rata, nazivajući ih provokacijom kojom je Putin ustvari sugerirao da se ”Ukrajina mora povući iz Ukrajine”.
>Summit u Švicarskoj: Putinovi uvjeti za mir nedvojbeno odbačeni
Desne stranke koje su na ovogodišnjim EU izborima ostvarile znatan uspjeh, a pripadaju ili su se pridružile ECR-u, ne trebaju predstavljati preveliki optimizam za Ruse. Politika ECR-a prema Ukrajini mogla bi biti još čvršća ukoliko se ostvare špekulacije o mogućoj koalicijskoj suradnji ECR-a i EPP-a.
S druge pak strane, neke od stranaka koje pripadaju ID-u u EU parlamentu imaju nešto kontraverznija stajališta po pitanju rata u Ukrajini ili primjerice NATO-u.
>Razmatra li ECR, predvođen Meloni, koaliciju s EPP-om?
Radikalni zaokret Marine Le Pen (ID) u odnosu na rat u Ukrajini
Naime, prema ranijim stajalištima jedne od ključnih figura grupacije ID, Marine Le Pen koje je izrazila kroz program svoje stranke Nacionalni skup 2022. godine, u odnosu na rat u Europi, bliža je Rusiji nego Ukrajini. Le Pen nije krila ni želju za izlaskom Francuske iz NATO-a. No neposredno prije izbora za EU parlament politički stav Nacionalnog skupa u odnosu na navedeni rat se radikalno promijenio.
Ustvrdili su na koncu da je ”Rusija kršila međunarodno pravo i provocirala reviziju međunarodnog poretka”. Ova radikalna promjena stranke Marine Le Pen, koja se dakako može pozitivno odraziti i na njezinu grupaciju ID u EU parlamentu, otvara pitanje – je li uistinu riječ o autentičnom radikalnom zaokretu? To ostaje tek za vidjeti, a najbolje će se pokazati ukoliko ova stranka pobjedi u Francuskoj na predstojećim parlamentarnim izborima u srpnju.
>Prva anketa pokazuje da Macron gubi na predstojećim prijevremenim izborima
Stranka Nacionalni skup Marine Le Pen prije EU izbora je sa svoje stranice izbrisala stavke koje idu u prilog Rusiji
Stranka Nacionalni skup Marine Le Pen uklonila je, prije izbora za EU parlament, sa svoje web stranice neke stavke stranke. I to one koje se odnose na pomirbenu politiku prema Rusiji te stav o izlasku Francuske iz NATO-a. Naime, u godini kada je Rusija započela svoju invaziju na Ukrajinu (2022.), Nacionalni skup je izrazio želju za produbljivanjem diplomatskih veza s Rusijom, zaustavljanje projekata suradnje s Njemačkom i izlazak iz integriranog vojnog zapovjedništva NATO-a.
U svom programu su zagovarali i udaljenost od Washingtona, napominjući da se Washington “ne ponaša uvijek kao saveznik Francuske”. Le Penin program 2022. predložio je traženje “saveza s Rusijom u određenim pitanjima”. Poput europske sigurnosti ili borbe protiv terorizma.
U povučenom dokumentu također se navodi da bi Francuska trebala “odmah” napustiti integrirano vojno zapovjedništvo NATO-a.
Politico piše da je izbrisani dokument također predlagao “stati na točku” projektima suradnje s Njemačkom u vojnom sektoru. S obzirom na “duboku i nepomirljivu doktrinarnu, operativnu i industrijsku divergenciju s Berlinom”. To uključuje planove za zajednički razvijene borbene tenkove sljedeće generacije i borbene zrakoplove sljedeće generacije. Izbrisani dokument se još uvijek može pronaći na stranici koja nije više povezana s web stranicom stranke:
Loading...
Reload document 
Open in new tab Suzdržanost Nacionalnog skupa pri glasovanju o vojnoj pomoći Ukrajini
Proteklih mjeseci je, kako je vidljivo, Nacionalni skup ublažio neke od svojih stavova po pitanju NATO-a i rata u Ukrajini.
U ožujku su zastupnici Nacionalnog skupa bili suzdržani pri glasovanju o vojnoj pomoći Ukrajini. Dok su zastupnici ljevičarske Francuske nepokolebljivo glasali protiv. Istog mjeseca, predsjednik Nacionalnog skupa, Jordan Bardella, rekao je da Francuska treba pričekati kraj rata u Ukrajini prije nego što napusti NATO. Bardella bi trebao postati premijer ako Nacionalni skup pobijedi na parlamentarnim izborima.
U svom programu za europske izbore 2024. stranka nije ponovno navela te prijedloge. Umjesto toga, pisalo je da je “Rusija kršila međunarodno pravo i provocirala reviziju međunarodnog poretka”.
>Orban i Le Pen odbacuju europsku superdržavu: ‘Doživljavamo modernizirani oblik Brežnjevljeve doktrine’
Talijanska Liga čiji član je Marco Zanni, predsjednik ID-a, od početka izražavaju podršku Ukrajini u ratu
Trenutačni predsjednik grupacije Identitet i Demokracija je Marco Zanni, član talijanske Lige, stranke Mattea Salvinija, koja je u koaliciji s Braćom Italije Giorgie Meloni. Liga je nakon ruske invazije na Ukrajinu osudila rat te nikada nije bila protiv slanja oružja Ukrajini. Njihov čelnik Salvini prije rata je javno simpatizirao Putina, no ne i nakon ruske invazije na Ukrajinu, premda Putina nikad nije osobno prozvao.
“Rat je potpuno promijenio političke odnose s Rusijom”, rekla je Liga u priopćenju, dodajući da dogovor s Jedinstvenom Rusijom više ne vrijedi nakon invazije na Ukrajinu”.
Političke stranke koje pripadaju EU grupaciji Identitet i demokracija (ID)
Stranke koje pripadaju grupaciji ID u Europskom parlamentu dolaze iz Austrije, Belgije, Estonije, Češke, Francuske i Italije. Iz Austrije dolazi Slobodarska stranka Austrije (FPÖ). Ona je u Austriji pobijedila na EU izborima. Iz Belgije dolazi Vlaams Belang (VB) (Flamanska stvar) koja je na EU izborima osvojila drugi rezultat u državi. Članica ID-a je i češka Sloboda i direktna demokracija (SPD) te estonska Konzervativna Narodna stranka Estonije (EKRE). Iz Francuske pak dolazi Nacionalni skup (RN) Marine le Pen i iz Italije Lega (Liga) Mattea Savinija.
>Skretanje u desno u srcu Europske unije: Predsjednik belgijske vlade dao ostavku
Od bivših članica ističe se njemački AfD koji trenutno ne pripada nigdje. 9. lipnja 2024. AfD je osvojio 16% glasova na izborima za Europski parlament. U pokušaju da se ponovno pridruži skupini ID-a, AfD je zamijenio svog kandidata Maximiliana Kraha, zbog kojeg je prethodno izbačen iz grupacije s Renéom Austom kao šefom delegacije AfD-a u Europskom parlamentu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
