Jačanje struktura i učinkovitosti Europske unije uključujući obranu i sigurnost ali i poštivanje specifičnosti i suvereniteta država koje su njezine članice pretpostavka su uspješnog suočavanja s krizama s kojima je danas EU suočena i najbolji put njezina opstanka, ocijenili su utorak čelnici većine parlamenata Unije okupljeni na dvodnevnom sastanku u Beču sazvanom s ciljem definiranja odgovora na izazove koji stoje pred EU.
Na konferenciji je sudjelovao i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković koji je na plenarnoj sjednici posvećenoj izazovima što ih nose izbori za Europski parlament zakazani za svibanj ove godine kazao kako oni pružaju priliku za pravi odgovor na postojeće krize poput Brexita, odrižvog razvoja i sigurnosnih ugroza.
Na takve izazove, kako je kazao Jandroković, Unija mora odgovoriti tako što će biti aktivnija na međunarodnoj pozornici a unutar svojih struktura treba promovirati načela jedinstva, odgovornosti i partnerstva.
Predsjednik Hrvatskog sabora je upozorio kako su postojeći izazovi utjecali na povjerenje građana u europski projekt što je otvorilo prostor euroskepticima.
“Izbori za Europski parlament su odlučujući za budućnost Unije. Pokazat će jesmo li uspjeli uspostaviti otvoreni dijalog s građanima te ispuniti njihova očekivanja i potrebe”, kazao je Jandroković dodajući da je ponovo potrebno uvjeriti građane da EU nije samo tržište nego projekt mira, sigurnosti i slobode.
Pozvao je države-članice EU da odlučno odgovore na kampanje dezinformiranja kako bi izbori za Europski parlament bili slobodni uz što veću izlaznost građana.
Predsjednik Bundestaga Wolfgang Schauble upozorio je kako bi 2019. mogla predstavljati prijelomnu godinu za EU pa Unija mora upravo sada pokazati kako je u stanju prevladati probleme.
Istaknuo je kako najnovija istraživanja pokazuju da 72 posto stanovnika EU pozitivno gleda na Uniju a dvije trećine misli da od Unije da imaju koristi. Tako dobrih rezultata nije bilo još od 2003. godine no sada se postavlja pitanje sposobnosti tijela EU da rješavaju probleme, kazao je čelnik Bundestaga.
Upozorio je kako institucije poput Europskog parlamenta još nisu dovoljno dobro prihvaćene a velika obećanja nisu dala rezultat.
Nacionalni su parlamenti stoga i dalje važan kanal komunikacije sa tijelima EU a Unija opet može samo zajedničkim djelovanjem rješavati pitanja poput klimatskih promjena.
Predsjednik Bundestaga smatra da su zajednička obrana i sigurnost nužni za opstanak EU.
“Vjerujem da je nužna zajednička sigurnosna i obrambena politika. Moramo preuzeti više odgovornosti za našu sigurnost i sgurnost susjednih područja”, kazao je Scahuble dodajući kako eskalacija krize u Libiji pokazuje koliki je problem izostanak takve politike.
Kazao je i kako je nužno proširiti područja suradnje i integraciju nacionalnih vojski a ako se odluke pretvore u političku akciju uspjet će se u suprotstavljanju nacionalistima, populistima i demagozima.
Gerard Larcher, predsjednik francuskog Senata, ocijenio je kako da “moramo redefinirati Europu i ocijeniti koliko je ona učinkovita”. “Naši građani žele Europsku koja ih prije svega štiti”, kazao je Larcher dodajući kako je stoga nužno reformirati Dublinski i Schengnski sporazum kao i europsku politiku azila.
Ankie Broekers-Knol, presjednica Senata pri parlamentu Nizozemske, suglasila se kako će ova godina donijeti burne promjene i to ne samo zbog brexita. “U složenom svijetu niti jedna država sama ne može se izboriti s pitanjima kakva su terorizma i klimatske promjene”, kazala je Broekers-Knol ali je dodala kako osobno ne podupire ideju feredarlne Europe nego unije naroda i država.
Njeno je stajalište kako su građani unutar EU zabrinuti zbog gubitka nacionalnog identiteta a političari imaju obvezu na to odgovoriti pa su nacionalni parlamenti kao njihov glas idealna veza država-članica i same Unije.
Marek Kuchcinski, predsjednik parlamenta Poljske, istaknuo je kako recepata za budućnost ima i u prošlosti posebice u svjetlu suočavanja s pitanjem zajedničkog identiteta koji ne treba biti temeljen samo na ekonomskim i institucionalnim osnovama odvojeno od društvene svijesti.
“Europa ima svoje korijene i oni govore o tome da mora postojati uzajamno poštovanje. Nužna su takva rješenja kojima ćemo ojačati zajednički europski identitet”, kazao je predsjednik Sejma.
Predsjednik Državnog zbora Slovenije Dejan Židan upozorio je kako Unija mora shvatiti da je Brexit i njezin neuspjeh i točno pokazuje gdje nas vodi populizam i lažna obećanja.
“Mi čvrsto vjeruemo u EU i bit ćemo njegon predani član”, kazao je Židan.
Tekst se nastavlja ispod oglasa