Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica uoči obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama sudjeluje na neformalnom sastanku o ravnopravnosti u Pamploni. Malenica se tako pohvalio nizom izmjena zakona i uvođenjem pojma femicida u Kazneni zakon, što dolazi kao ustupak feminističkim udrugama nakon što je početkom rujna GREVIO, vijeće koje nadzire provedbu Istanbulske konvencije, u izvješću kritiziralo Hrvatsku.
Neformalni sastanak ministara održava se u okviru španjolskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Ministri država članica raspravljaju o suzbijanju nasilja nad ženama, seksualnog nasilja i novih oblika rodno uvjetovanog nasilja te osnaživanju sustava podrške žrtvama.
Možda će vas zanimati
Analizirali smo izvješće GREVIO-a o Hrvatskoj: Pohvale, zamjerke i zapovijedi čuvara Istanbulske konvencije
Skupina stručnjaka Vijeća Europe koji nadziru provedbu Istanbulske konvencije, zatražili su od Hrvatske niz mjera poput prilagodbe ugovora sa Svetom stolicom, izmjena u školstvu i pravosudnom sustavu
>Ideološko politikanstvo: Po čemu je Veljača kvalificirana za sastanke s Plenkovićem?
„Hrvatska nastavlja odlučno i bez kompromisa raditi na zaštiti žena od nasilja i osiguravanju uvjeta u društvu da svaka žrtva nasilja živi bez straha. Prava žrtava su ljudska prava i dužnost je svakog od nas ta prava osigurati, implementirati i unaprijediti. Nasilje nad ženama nije privatni problem već problem društva, a društvo je učinkovito onoliko koliko štiti žrtve. Zato gradimo sustav koji strože sankcionira nasilje i sprječava sekundarnu viktimizaciju“, poručio je ministar Malenica.
Možda će vas zanimati
Plenkoviću se koketiranje s feministicama obilo o glavu?! Pogledajte kako su suci Vrhovnog suda i HOK 'pokopali' femicid
Diskriminatorno, protuustavno, nestručno, politička odluka…U svojoj kritici predložene izmjene Kaznenog zakona suci Vrhovnog suda i HOK bili su jasni
Malenica je istaknuo da su, kao rezultat rada široke radne skupine pripremljene su zakonodavne izmjene s ciljem strožeg sankcioniranja nasilja nad ženama i unaprjeđenja sustava zaštite žrtava rodno uvjetovanog nasilja. Istaknuo se izmjenama niza zakona proširuju i osnažuju prava žrtava. Izmjenama paketa zakona: Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Zakona o sudovima pooštravaju se kazne za rodno uvjetovano nasilje, uvodi novo kazneno djelo ubojstva žena (femicid) i ukida spolno uznemiravanje kao prekršaj te se definira minimalna udaljenost za sigurnosnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja.
>Udruga za ravnopravno roditeljstvo oštro: Vlada bi Obiteljski zakon mogla nazvati ‘Zakon o majkama i djeci i usputnim ulogama očeva’
Izmjene zakona u suradnji s feministicama
Podsjetimo, skupina stručnjaka Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO) objavila je 6. rujna svoje prvo evaluacijsko izvješće u kojem se ocjenjuju napori Hrvatske u provedbi Istanbulske konvencije. Ocijenili su da se Hrvatska trudi ispuniti zadaće koje su pred nju postavljene Istanbulskom konvencijom, ali da mora poduzeti dodatne napore te zatražili niz mjera koje se trebaju ispuniti. Čim je stigla kritika, reagirala je Vlada. U suradnji s većinom feminističkim udrugama Vlada Andreja Plenkovića predstavila je veliki paket ”mjera za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece”.
Možda će vas zanimati
Kud GREVIO okom, tud Plenković skokom: Kako je Vlada nakon izvješća o Istanbulskoj, brzinski udovoljila zahtjevima feministica
Što se događalo od objave izvješća GREVIO-a do Plenkovićevog velikog predstavljanja paketa mjera za zaštitu žena i djece
Jedna od najvažnijih promjena u prijedlogu izmjene Kaznenog zakona je uvođenje novog kaznenog djela koje se tiče isključivo žena kao žrtvi – femicid. U radnoj skupini koja je iznjedrila prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona su, osim sutkinja, predstavnika DORH-a, Ministarstva pravosuđa i uprave MUP-a, profesora s pravnih fakulteta, je niz predstavnica feminističkih udruga: dvoje odvjetnika Autonomne ženske kuća Zagreb, pravna savjetnica Savjetovališta udruge B.a.B.e., predstavnica udruge Domine, odvjetnica Zaklade Solidarna, odvjetnica inicijative Spasi me, pravnog tima Ženske sobe…
>Tko su članovi GREVIO-a s ovlastima poput veleposlanika, a nadgledat će provedbu IK?
Osim pojma femicida, Plenković je pristao na još jedan zahtjev feminističkih udruga. Radi se o ukidanju primjene u praksi pojma „otuđenje djeteta“ o čemu je detaljno govorila mr. Danijela Didić, klinička psihologinja i sudska vještakinja u podcastu “55 minuta kod Željke Markić”. Više o tome što označava pojam „otuđenje djeteta“ možete pročitati:
Možda će vas zanimati
Sudska vještakinja Danijela Didić: Ne može ministar Piletić političkom odlukom ukinuti postojanje otuđenja djeteta!
Gošća podcasta “55 minuta kod Željke Markić” bila je mr. Danijela Didić, klinička psihologinja i sudska vještakinja
i poslušati u videu:
Kritika struke
No, prijedlozima izmjena zakona, koje je nametnula Vlada u suradnji s feminističkim udrugama, nije baš zadovoljna struka. Protiv toga su se pobunili mnogi kazneni suci, suci Vrhovnog suda, ali i Hrvatska odvjetnička komora.
Možda će vas zanimati
Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar o uvođenju femicida u Kazneni zakon: Vrijedi li život žene više nego život muškarca?!
Hrabar upozorava na opasne premise najavljenih izmjena zakona vezanih za nasilje nad ženama koje Plenković provodi u suradnji s feminističkim udrugama
Tako su suci Vrhovnog suda, između ostalog, istaknuli ”da ne postoje znanstveno-stručni razlozi za uvođenje novoga oblika teškog ubojstva” i da je ” razlog ovakvog prijedloga političke naravi” te da se u prijedlogu ističe ”nultu stopu tolerancije nasilja prema ženama” kao da ne postoji nulta stopa tolerancije nasilja prema svim osobama, nevezano uz spol. Također su naveli da se čini da izdvajanjem ubojstva žene, životu žene daje veća vrijednost od života muškarca što je diskriminatorno i ustavnopravno neprihvatljivo.
>GREVIO šalje Hrvate na popravni oko Istanbulske konvencije: Nismo još naučili što je rod i previše smo patrijarhalni
Hrvatska odvjetnička komora smatra da bi se uvođenjem novog posebnog oblika kaznenog djela teškog ubojstva dovelo do neravnopravnog položaja počinitelja, koji bi ovisio o tome je li žrtva muškarac ili žena. Poručili su da nema potrebe za uvođenjem novog oblika teškog ubojstva, a sve stoga jer i postojeći zakonodavni okvir omogućuje teže kažnjavanje ubojstva žena žrtava koje su prethodno, što predlagatelj i navodi da je utvrđeno analizom predmetnih presuda, bile izložene ranijem zlostavljanju. Napomenuli su, također, da su žrtve takvog kaznenog djela i muškarci i da se predlagatelj izmjena zakona uopće na to ne osvrće.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
