Odbor za prava žena i ravnopravnost spolova Europskog parlamenta glasovao je danas protiv već usvojenog stava Europskog parlamenta kojim se osuđuje surogatstvo.
Hrvatska zastupnica Marijana Petir, naime, podnijela je s kolegama ovom Odboru, čija je stalna članica, amandmane na nacrt izvješća o provedbi Direktive 2011/36/EU od 5. travnja 2011. o sprječavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava iz rodne perspektive, tražeći da se surogatstvo osudi kao dio trgovine ljudima – ženama i djecom.
Petir je u amandmanima, slijedeći osudu surogatstva koju je parlament već podržao u prosincu prošle godine u svojoj rezoluciji o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2014. godinu i politici EU u tom području, tražila da se i u ovo izvješće unese isto, već usvojeno stajalište parlamenta, a kojim se jasno osuđuje korištenje ljudskog tijela za financijske svrhe te se apelira na potpunu zabranu surogatstva.
Govoreći dan prije glasovanja na Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova, Petir je pred članove Odbora postavila vrlo jednostavno pitanje. „Svaka zemlja na svijetu osuđuje trgovinu ljudima, zašto bi bilo drugačije kada je u pitanju surogatstvo?“, zapitala se hrvatska zastupnica, podsjetivši da se surogatstvo niti malo ne razlikuje od trgovine ljudima jer ono u svojoj biti jest kupoprodajni ugovor koji djecu tretira kao robu koja se kupuje i prodaje, a žensko tijelo i ženine reproduktivne funkcije daje u najam.
Petir je podsjetila i kako je Odbor za socijalna pitanja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe prije mjesec dana glasovao protiv Izvješća koje bi dozvolilo surogatstvo na razini Europe te je naglasila kako postoji jasna tendencija sverastućeg protivljenja surogatstvu.
Pojasnila je i kako ne postoji razlika između altruističnog surogatstva i onog komercijalnog. „Altruističko surogatstvo razlikuje se od komercijalnog isključivo po tome što majka službeno ne prima naknadu. Međutim, liječnici i odvjetnici su plaćeni za svoje usluge, a i surogat majke često dobivaju neki oblik kompenzacije u znak zahvalnosti“, pojasnila je Petir zaključivši kako se razlika između ova dva oblika surogatstva na kraju svodi samo na to hoće li naknada biti oporeziva ili ne.
Altruističko surogatstvo je, naime, dozvoljeno u nekim državama članicama EU poput Irske, Danske, Belgije i Velike Britanije. No hrvatska zastupnica Marijana Petir upozorava da je upravo prema primjerima tih država vidljivo da nakon legalizacije slijedi komercijalizacija te kako su građani iz EU zemalja u kojima je altruističko surogatstvo dozvoljeno najveći kupci djece na međunarodnom surogat tržištu. Kao primjer je navela Ujedinjeno Kraljevstvo gdje je od ozakonjenja altruističkog surogatstva broj djece rođene međunarodnim komercijalnim surogatstvom narastao do 200 % u zadnjih nekoliko godina.
U Švedskoj u kojoj je surogatstvo zabranjeno, ne postoji zakon koji bi građanima Švedske branio da koriste surogat majke izvan granica svoje zemlje. Vlada je razmatrala pitanje legalizacije surogatsva, čemu su se usprotivile švedske organizacije za prava žena upozoravajući da surogat majčinstvo predstavlja oblik trgovine ljudima.
Petir praksu surogatstva smatra neprihvatljivom u bilo kojem obliku te apelira da se ovoj praksi ne pripisuju nikakvi idealizirajući atributi, već da ju se prizna kao iskorištavanje žena i trgovinu ljudima, što ona u svojoj biti i jest.
Zanimljivo je da je Odbor za prva žena i ravnopravnost spolova usvojio amandmane zastupnice Petir u kojima se cjelokupan tekst izvješća poziva na konvencije u kojima je trgovina djecom izričito zabranjena, a samu trgovinu djecom u praksi surogat majčinstava nisu osudili.
