Njemačka će novi, postroženi zakon o azilu, koji predviđa i lakše protjerivanje osoba kojima je odbijen zahtjev za političkim azilom, početi primjenjivati već ove subote iako je bilo predviđeno da zakon stupi na snagu 1. studenoga, objavljeno je u petak u Berlinu.
“Savezne pokrajine će, zajednički sa saveznim organima, sljedećih dana započeti s pojačanim protjerivanjem osoba kojima je odbijen zahtjev za azilom u Njemačkoj. U tu svrhu su već organizirani čarter letovi iz različitih zračnih luka u Njemačkoj”, rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere najavljujući za sutra primjenu ove mjere.
Šef kancelarskog ureda Peter Altmeier, koji je nedavno preuzeo koordinaciju mjera u savladavanju migrantske krize, rekao je u razgovoru za javni servis ARD da je pomicanje termina za stroži odnos prema odbijanim azilantima i ekonomskim migrantima jasan signal.
“Mi želimo, kad je u pitanju protjerivanje onih koji nemaju pravo ostati u Njemačkoj, biti učinkovitiji i brži, i rezultate želimo vidjeti još tijekom ove godine”, rekao je Altmeier.
U vladi se raspravlja i o korištenju transportnih zrakoplova Bundeswehra u svrhu vraćanja osoba koje nemaju pravo boravka u Njemačkoj.
Na deportaciju čeka 200.000 osoba, velik broj s područja Kosova, Albanije, Srbije
Jedan od najvažnijih elemenata novog zakona o azilu je i taj da vlasti ubuduće više neće najavljivati protjerivanja, što je dosad dovodilo do toga da osobe kojima prijeti protjerivanje nisu u trenutku dolaska policije bile na prijavljenim adresama.
Prema nekim procjenama preko 200.000 osoba čeka izgon iz Njemačke, ali velika većina ovih osoba ima status po kojem se službeno njihov status u Njemačkoj “trpi” dok ne nestanu razlozi koji sprječavaju protjerivanje. U velikoj većini slučajeva se protjerivanja proteklih godina iz humanitarnih razloga nisu izvršavala u zimskim mjesecima. Općine i gradovi su najavili da će ove godine odustati od takve prakse.
Velik broj osoba koje čekaju na protjerivanje dolazi iz zemalja tzv. zapadnog Balkana. Novim zakonskim paketom su sve ove zemlje (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Srbija) proglašene zemljama sigurnog porijekla, što omogućava lakše protjerivanje građana koji dolaze iz ovih zemalja.
Trenutno se i s Turskom, ali i s drugim zemljama iz kojih dolaze najveći broj osoba koje nemaju pravo na politički azil, radi na usuglašavanju mjera povratka.
