Europski parlament na svojoj je plenarnoj sjednici održanoj danas u Strasbourgu donio svoje smjernice za reformu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Za Izvješće „Budućnost hrane i poljoprivrede“ koje je u ime Kluba Europske pučke stranke (EPP) sastavio njemački zastupnik Herbert Dorfmann glasovala je većina zastupnika.
Navedeno izvješće odgovor je Europskog parlamenta na Komunikaciju Komisije od 29. studenog 2017. o budućnosti hrane i poljoprivrede. Izvješće se donosi uoči predstavljanja reforme Zajedničke poljoprivredne politike i novog zakonodavnog paketa koju će ovoga petka predstaviti Phil Hogan, povjerenik EU za poljoprivredu koji je najavio da će smjernice Parlamenta uzeti u obzir.
ZPP je od presudne važnosti za oko 12 milijuna poljoprivrednih gospodarstava u cijeloj Europi u kojoj poljoprivredna zemljišta čine 47 % europskog teritorija te živi 22 milijuna poljoprivrednika i poljoprivrednih radnika.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Marijana Petir iskazala je želju da ZPP kao najdugovječnija i najuspješnija politika u EU te da to bude i ubuduće. „ZPP moramo učiniti jednostavnijom i fleksibilnijom, ali ne na način da birokraciju samo s europske razine spustimo na nacionalnu, već da poljoprivrednici osjete stvarno olakšanje i korist“, rekla je Petir.
Ona je istaknula kako se proračun za poljoprivredu ne smije smanjivati, a potpore treba usmjeriti na mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva koji su stvarni nositelji proizvodnje hrane i očuvanja ruralnog prostora.
Osim toga, Petir koja je ujedno i ambasadorica Kluba zastupnika Europske pučke stranke za izbor najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika, smatra kako je potrebno dodatno mobilizirati financijska sredstva u okviru drugog stupa za mlade poljoprivrednike kako bi postigli generacijsku obnovu. „Mladim poljoprivrednicima treba olakšati ulazak u posao otklanjanjem prepreka i uvođenjem specijaliziranih programa koji će starijim poljoprivrednicima ujedno omogućiti lakši odlazak u mirovinu“, kazala je Petir.
Petir se osvrnula i na položaj žena u ruralnim područjima podsjetivši kako dosad niti jedna država članica nije uvela tematski potprogram za žene u ruralnim područjima te ih je kao izvjestiteljica Europskoga parlamenta pozvala da to učine jer nam je cilj, kako je kazala, „poboljšanje općeg položaja žena u ruralnim područjima i da njihov rad bude priznat i plaćen“.
U smjernicama Europskoga parlamenta navedeno je da izravna plaćanja daju prvi značajni sloj stabilnosti i sigurnosti za prihode poljoprivrednih gospodarstava, s obzirom na to da ona predstavljaju opipljiv udio godišnjih poljoprivrednih prihoda, odnosno do čak 100 % poljoprivrednih prihoda u određenim regijama. Ta bi se plaćanja trebala zadržati kako bi se pomoglo poljoprivrednicima da se natječu s trećim zemljama pod jednakim uvjetima. Europski parlament snažno se protivi svakoj ideji renacionalizacije ZPP-a, pogotovo u I. stupu, jer bi to narušilo (relativno) ravnopravan odnos poljoprivrednika na zajedničkom tržištu i uništilo same temelje ZPP-a.
Izvješće naglašava da izravna plaćanja trebaju biti jače usmjerena na poljoprivrednike s obzirom na to da su oni ti koji doprinose stabilnosti i budućnosti naših ruralnih regija te se suočavaju s gospodarskim tržišnim rizicima. Mali poljoprivrednici čine otprilike 40 % poljoprivrednih gospodarstava EU-a, ali primaju samo 8 % subvencija ZPP-a.
Zato Europski parlament smatra da je nužna usmjerenija potpora za raznolike poljoprivredne sustave, posebno za mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva i mlade poljoprivrednike, kako bi se produktivnim poljoprivrednim sektorom u ekonomskom, okolišnom i socijalnom pogledu ojačala ekonomija lokalnih zajednica i regija. Većina zastupnika smatra da se to može ostvariti uvođenjem obvezne više stope potpore za prve hektare gospodarstva, povezane s prosječnom veličinom gospodarstava u državama članicama, s obzirom na širok raspon veličine poljoprivrednih gospodarstava diljem EU-a. Izvješće ističe da bi potpora za veća poljoprivredna gospodarstva trebala biti degresivna i odražavati ekonomiju razmjera, a da se o obveznim gornjim granicama treba odlučivati na europskoj razini te da se fleksibilnim kriterijima uzme u obzir kapacitet poljoprivrednih gospodarstava i zadruga u njihovom osiguranju stabilnih radnih mjesta kojima će se stanovništvo zadržati u ruralnim područjima. Također, Parlament smatra da bi sredstva koja se oslobode na temelju gornjih granica i degresije trebalo zadržati u državi članici ili regiji iz koje potječu.
Vezano za II. stup ZPP koji je namijenjen ruralnom razvoju, Izvješće poziva na dodatne mjere i napore koji bi morali poduprijeti održivost ruralnog prostora i poboljšati kvalitetu života u tim prostorima, ali i uspješnije postizanje ciljeva poljoprivredno-okolišnih i klimatskih mjera kao i programa koje treba pratiti adekvatnom razinom financiranja. Zastupnici smatraju da bi ti programi trebali biti dodatno pojednostavljeni, usmjereniji i učinkovitiji, kako bi poljoprivrednici stvarno mogli ostvariti ambiciozne ciljeve u pogledu zaštite okoliša, biološke raznolikosti, upravljanja vodama te ublažavanja klimatskih promjena, uz jamstvo minimalne birokracije na razini poljoprivrednog gospodarstva i uzimajući u obzir lokalne uvjete i odgovarajuće kontrole koju provode države članice.
Treba podsjetiti da Hrvatska temeljem Ugovora o pristupanju ima prijelazno razdoblje u kojem dio financijskih sredstva za izravne potpore financira iz vlastitog proračuna te će tek 2022. godine izravne potpore za naše poljoprivrednike biti financirane iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi u 100%-tnom iznosu. Naša nacionalna gornja granica za kalendarsku godinu 2022. iznosit će 373.000.000 eura.
