Sebastian Kurz (31), budući austrijski kancelar, najmlađi je čelnik u demokratskim sustavima.
Mladi na vlasti
Mađarska: Viktor Orban postao je premijerom 1998. s 35 godina. Vlast je kasnije izgubilo, ali je i vratio 2010.
Belgija: Charles Michel postao je 2014. šef vlade u svojoj zemlji s 38 godina.
Ukrajina: Volodimir Grojsman od 2016. je predsjednik vlade, imao je 38 godina.
Grčka: Aleksisu Ciprasu bilo je 40 kada je 2015. postao premijer.
Kanada: Premijer Justin Trudeau došao je vlast 2015. s 43 godine.
Mladi donedavno na vlasti
Crna Gora: Milo Đukanović imenovan je premijerom 1991. kada mu je bilo samo 29 godina. Uz kraće dobrovoljne prekide bio je na vlasti sve do prošle godine.
Estonija: Taavi Roivas postao je predsjednik vlade 2014. s 34 godine (do 2016.).
Kosovo: Atifete Jahjaga imala je 36 kada je postala predsjednicom 2011. (do 2016.).
Italija: Matteo Renzi je imao 39 kada je 2014. stao na čelo vlade (do 2016.).
Velika Britanija: David Cameron imao je 43 godine kada se 2010. uselio u Downing Street (do 2016.)
Dalje u povijest
Felipe Gonzalez imao je 40 godina kada je izabran za španjolskog premijera 1982., a Tonyju Blairu su bile 43 kada je postao britanski premijer.
Benazir Bhutto s 35 je postala pakistanskom premijerkom 1988. godine. Amerikanci Theodore Roosevelt i John F. Kennedy postali su predsjednici s 42 odnosno 43 godine.
Izvan demokratskih sustava, Kim Jong-un naslijedio je vlast u Sjevernoj Koreji kad su mu bile 34, a aktualni katarski emir Hamed bin Kalifa al-Tani na vlast je stigao s 36.
Moamer Gadafi izveo je državni udar u Libiji 1969. kada mu je bilo 27 godina.
Kada su Francuzi u pitanju, Napoleon se proglasio carem s 35 godina, a najmlađi predsjednik Pete Republike dosad je bio Valery Giscard d’Estaing kojem je bilo 48 kad je pobijedio na izborima 1974.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
