Njemačka je uvela granične kontrole na prijelazima s Luksemburgom, Belgijom, Nizozemskom i Danskom. Prethodno, to je učinila na prijelazima s Poljskom, Češkom, Austrijom, Švicarskom i Francuskom. Cilj ovakvog poteza je ograničiti ilegalnu migraciju. Međutim, mnogi kritiziraju ovakav potez zbog Schengena koji je zamišljen tako da omogućava slobodu kretanja unutar Europske unije. Što kaže Schengen o unutarnjim graničnim kontrolama?
> Njemačka pooštrila granične kontrole: Orban podsjetio na kaznu Mađarske
Ministrica unutarnjih poslova Njemačke Nancy Faeser prije desetak dana je u EU najavila kako su nove granične kontrole neophodne zbog velikog broja migranata koji pristižu u zemlju. Međutim, treba napomenuti i kako lijevo-liberalna vlada Olafa Scholza stoji vrlo loše u anketama. Parlamentarni izbori sve su bliže, a pitanje ilegalnih migracija i migracija općenito postaju prioritetno pitanje za njemačke građane. Upravo je AfD (Alternativa za Njemačku) ostvario značajne uspjehe na pokrajinskim izborima, a potpora stranci nezaustavljivo raste.
Schengen se u više zemalja kontinuirano suspendira od 2015.
Granične kontrole trebale bi trajati šest mjeseci, rekla je ministrica Faeser. Mogu se i produžiti. Naime, kontrola na granici s Austrijom postoji već gotovo deset godina, od 2015. kada je bila velika migrantska kriza. Cilj uvođenja graničnih kontrola je omogućavanje bržeg i efikasnijeg odvraćanja ili deportacije ilegalnih migranata. Lakše je to učiniti na granici, nego prolaziti kroz proces deportacije. Povod su i zločini koji su se dogodili, a koji se i svakodnevno događaju u Njemačkoj. Migranti su, s obzirom na broj, najčešći počinitelji teških kaznenih djela. Nedavna ubojstva nožem u Solingenu svakako su bila okidač za ovaj potez njemačke Vlade.
> Njemačka: Žrtve masakra u Solingenu bili su aktivisti za toleranciju i integraciju
Privremeno uvođenje kontrola nije novost. Ono se prakticiralo i za vrijeme spomenute migrantske krize, a za vrijeme pandemije koronavirusa Schengen je u de facto suspendiran. Zatim, nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. velik dio država Zapada pojačao je kontrole u strahu od islamističkih terorističkih napada.
U hrvatskom susjedstvu, Slovenija i Italija su tada odlučile privremeno vratiti granične kontrole. Premijer Plenković je na sjednici Vlade desetak dana nakon zločina Hamasa otkrio kako unutar schengenskog prostora unutarnje granične kontrole provodi devet država članica. Podsjećamo, uz hrvatsko-mađarsku granicu i danas na nekim dijelovima postoji žilet-žica koja stoji i nakon hrvatskog ulaska u Schengen. Takvih žica ima na granici sa Slovenijom.
> Danska uvodi kontrolu na granici sa Švedskom: Ne želimo švedske prilike
Schengen obuhvaća više od 425 milijuna ljudi
U članku 77. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zahtijeva se da EU razvije politiku o kontroli osoba na granici i učinkovitom nadzoru vanjskih granica, ukidanju kontrola osoba pri prijelazu unutarnjih granica i postupnoj uspostavi integriranog sustava upravljanja vanjskim granicama.
Trenutačno Schengen, barem na papiru, garantira slobodno kretanje za više od 425 milijuna građana EU-a, ali i legalnih stranaca. Članom Schengena ne postaje se automatski s ulaskom u Uniju. Hrvatska je u Schengen ušla 1. siječnja 2023. godine, gotovo deset godina nakon pristupanja Europskoj uniji. Danas, Schengen obuhvaća gotovo sve članice Unije, osim Cipra i Irske. Bugarska i Rumunjska pristupile su mu 31. ožujka ove godine. Također, iako nisu države članice EU, Schengenu su pristupile i Island, Norveška, Lihtenštajn i Švicarska.
> Njemačka policija iskrcala migrante u Poljskoj, poljski političar traži granične kontrole
Što kaže zakon o privremenim unutarnjim kontrolama?
Prema europskom zakonu, države članice mogu imati policijske kontrole na svojim granicama, unutar EU. Međutim, one ne smiju podsjećati na granične kontrole, stoji na službenim stranicama Unije.
U Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) u Poglavlju II. – Privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama, u člancima 25.-35. regulira se to pitanje.
U slučaju ozbiljne sigurnosne ugroze, države članice Schengena mogu iznimno i privremeno uvesti kontrole na svojim granicama. Država članica o tome mora obavijestiti Europsko vijeće, svaku državu članicu Schengena, Europski parlament, Europsku komisiju i javnost općenito. Politika Unije je takva da suspenzija Schengena bude posljednje rješenje. Nadalje, ukoliko dođe do graničnih kontrola na unutarnjim granicama, one moraju biti što fleksibilnije za susjedne države.
> Raspudić: Schengen je priča za malu djecu, prijeti nam velika opasnost da postanemo migrantski hot spot
‘Schengen nikada nije bio u tako lošem stanju kao sada’
Granične kontrole provodile su nedavno Francuska, zbog Olimpijskih igara, ali i Njemačka za vrijeme Europskog nogometnog prvenstva. Osim sportskih događanja, kontrole se vrše i prilikom samita zemalja skupine G7 ili sličnih događaja. Terorizam je postao jednim od glavnih razloga za suspenziju Schengena, a posebno su unutarnje kontrole prisutne u državama kojima prolazi takozvana “balkanska migrantska ruta“.
Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner u listopadu 2023. rekao je: „Schengen nikada nije bio u tako lošem stanju kao sada“. Unazad 10 godina Schengen se pokazuje kao ideja koja teško može zaživjeti u praksi. U prvom redu, bez čvrste vanjske granice i strogih kriterija ulaska, Schengen ne može funkcionirati ni među članicama Europske unije.
