Slovenci s pravom glasa koji se na dan prijevremenih parlamentarnih izbora 13. srpnja budu nalazili u inozemstvu, pa i oni na ljetovanju u Hrvatskoj, moći će glasovati poštom, ali izbornom povjerenstvu moraju unaprijed javiti svoje privremeno boravište.
“Izborni materijal i glasačke listiće ne možemo slati na nepoznatu adresu nego u naznačene hotele, na adrese privatnog smještaja ili u kampove. Zato je potrebno da se oni koji na dan izbora ili u vrijeme prethodnog prijevremenog glasovanja ne budu na svojim adresama u zemlji, prijave izbornoj komisiji najkasnije do 12. lipnja u ponoć”, rekao je za Slovensku televiziju u ponedjeljak glavni tajnik državnog izbornog povjerenstva Dušan Vučko aludirajući na mogućnost da se u tjednu pred izbore prijevremeno preda ispunjeni glasački listić što se odnosi na one koji će na dan izbora izbivati sa stalne adrese.
U slučaju takvog prijevremenog glasovanja glasački listić se deponira na biračkom mjestu, a takvih je glasova najviše 1 posto.
Uz to takvi će birači dobiti posebnu biračku kartu i povratnu kovertu za slanje glasačkog listića, ali se upozoravaju da moraju provjeravati je li pošta stigla i hoće li njihov glasački listić u domovinu stići na vrijeme da bi bio službeno priznat.
“Sve ovisi od pošte države u kojoj se nalaze. Ako sve srede na vrijeme i ako su u nekoj zemlji blizu Slovenije, velika je mogućnost da glasački listić bude pravodobno zaprimljen”, kazao je Vučko, dodavši da ne očekuje probleme s izbornom poštom iz Hrvatske, ali da je primjerice talijanska pošta poznata kao vrlo spora pa bi glas onih koji je budu koristili mogli ostati nepriznat.
Da bi mogli glasovati poštom iz inozemstva, slovenski birači koji se za to odluče, moraju obavijestiti izbornu komisiju na posebnom obrascu i potpisati izjavu da u vrijeme glasovanja neće biti kod kuće.
U Sloveniji će se po prvi put održati izboru u ljetnom razdoblju
Zbog prošlomjesečne ostavke vlade premijerke u odlasku Alenke Bratušek parlamentarni izbori po prvi će se put održati u ljetnom razdoblju, u vrijeme kad dobar dio birača koristi godišnje odmore, pri čemu ih najviše ide u hrvatska ljetovališta.
Predsjednik Pahor ocijenio je da je srpanj za pristojni izlazak birača na birališta ipak povoljniji nego da su izbori raspisani za kolovoz te da je dobro da izbori budu održani što je prije moguće kako bi zemlja što prije dobila stabilnu vladu na temelju izbornog rezultata.
Istraživanja su, međutim, pokazala da velik dio birača smatra kako bi bilo bolje da su izbori na jesen, najbolje s već predviđenim lokalnim izborima, što bi uz veću izlaznost omogućilo i smanjenje troškova za izbore.
Predstavnici političkih stranaka izražavaju pak nadu da će na izbore, unatoč ljetu i očekivanoj apstinenciji, izaći što više birača iako je trend padanja izlaznosti na izborima u Sloveniji prisutan već više godina.
Tako je na parlamentarnim izborima 2011. godine sudjelovalo 65 posto upisanih u biračke spiskove, na predsjedničke izbore 2012. izašlo je manje od polovice birača, dok je izlaznost na nedavne europske izbore bila još slabija nego na prethodnima 2009. pa glasovao tek svaki peti birač.
Izborni primjer za Hrvatsku?
Na izborima za Europski parlament više od 400,000 hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske i imaju pravo glasa mogli su glasovati samo ako su se unaprijed prijavili za glasovanje i samo u malobrojnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
Tako je, na primjer. više od 200,000 hrvatskih državaljana koji žive u Bosni i Hercegovini moglo danas glasovati u samo 4 grada, na ukupno 10 mjesta. Na primjer, za predsjedničke izbore 2009. godine, hrvatski su birači mogli glasovati na 124 mjesta i to je značajno povećalo postotak hrvatskih državljana koji su iskoristili svoje biračko pravo. U Njemačkoj su birači mogli glasovati u 6 gradova na 8 biračkih mjesta, a u SAD-u u samo 4 grada.
Hrvatski državaljani koji žive izvan Hrvatske diskriminirani su jer se moraju unaprijed prijaviti za glasovanje te moraju, kako bi mogli glasovati, imati financijska sredstva potrebna za putovanje u gradove u kojima mogu glasovati.
U ime obitelji je u više navrata predlagala da se omogući da Hrvati koji žive izvan Hrvatske mogu glasovati dopisnim putem i/ili internetom. Ovakav način glasanja za državljane demokratskih država koji žive izvan svojih zemalja je standard. Zbog objektivno otežanih uvijeta glasovanja, od 411 000 birača u XI. izbornoj jedinici (dijaspora) samo 1,6 posto birača redovito iskoristi svoje biračko pravo.
Udruga Promatrač, nevladina udruga za poticanje građana u aktivnijem sudjelovanju u građanskim procesima koja je za praćenje izbora zastupnika za EU parlament više od 300 promatrača, u svom je priopćenju upozora na diskriminaciju hrvatskih državljana koji imaju prebivalište izvan Hrvatske.
„Izražavamo zabrinutost zbog nejednakog glasačkog položaj hrvatskih državaljana koji žive izvan Hrvatske – Hrvata u dijaspori – u odnosu na ostale hrvatske državljane“, istaknuli su te dodali kako bi mogli glasovati Hrvati u inozemstvu moraju se unaprijed prijaviti, te putovati stotinama, a u nekim zemljama, poput SAD-a i afričkih zemalja i tisućama kilometara kako bi došli do svojih biračkih mjesta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
