Amandman na slovenski Zakon o trgovini, koji predviđa zatvaranje trgovina nedjeljom i blagdanima, mogao bi stupiti na snagu najvjerojatnije u veljači sljedeće godine, izjavio je za ljubljanski Dnevnik nezavisni zastupnik Andrej Čuš. Uz pomoć koalicijskih zastupnika, on je postigao da će se u Skupštini razgovarati o mogućem zatvaranju trgovina nedjeljom i blagdanima jer je prikupio 25 potpisa potrebnih za opću raspravu u parlamentu. Bude li sve prema planovima nakon rasprave u prosincu, izmjene zakona stupile bi na snagu u veljači sljedeće godine, piše Poslovni dnevnik.
Na referendumu 2003. većina je glasača odlučila da trgovine u Sloveniji ne trebaju raditi nedjeljom i blagdanima. Referendum su tada tražili sindikati zaposlenih u trgovinama. Trgovci su se nakon referenduma žalili Ustavnom sudu, te je tražen kompromis jer su trgovine bile nedjeljom zatvorene samo kratko vrijeme neposredno nakon referenduma. Kasnije je donijeta odluka o veličini trgovina koje smiju biti otvorene, i to samo one s prehrambenom i nužnom robom, zbog čega su se u velikim trgovačkim centrima otvarale samo samoposluge, dok su ostale trgovine bile zatvorene.
Upravni odbor Trgovinske komore Slovenije protivi se promjeni radnog vremena. Prema njihovu mišljenju, promjene zadiru u barem tri prava zajamčena Ustavom, slobodnu gospodarsku inicijativu, načelo poštene i slobodne konkurencije, te načelo jednakosti pred zakonom. Dodatak za nedjelju i blagdane kojeg dobiju radnici u trgovini iznosi oko 25 eura po danu. Trgovac prima bruto mjesečnu plaću od 609 eura, što je 3,50 eura bruto po satu. Za usporedbu, studenti dobivaju 4,50 eura bruto po satu. Radnici će biti sretni ako dobiju bruto oko 100 eura dnevno za nedjeljni rad, kažu u sindikatu. U slovenskoj maloprodaji zaposlene su 15.323 osobe, a 82.968 u trgovini.
Udruga U ime obitelji u ožujku predala je Saboru prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.
“Naš prijedlog će, bude li političke volje, omogućiti da se u Zakon o radu unesu promjene koje će osigurati dvije stvari. Jedna je da radnici zaposleni u trgovinama mogu odlučiti žele li raditi nedjeljom, druga je da će osigurati minimalnu naknadukoju je poslodavac dužan platiti radniku koji radi nedjeljom ili blagdanom, a to je najmanje 50 posto više od standardne satnice zaposlenika. U ovom trenutku je zakon tako loše napravljen da poslodavac može podići radniku plaću za jednu kunu i da to znači da ga plaća za rad nedjeljom i blagdanom”, rekla je tada Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji.
U Hrvatskoj radi oko 180 tisuća radnika u trgovinama, a to su najvećim dijelom žene. Podaci Eurostata pokazuju da njih 35% radi nedjeljom, 8% svake nedjelje, a oko 30% ih radi u ciklusima. Radnice i radnici u trgovinama su zapravo prisiljeni raditi nedjeljom i za taj rad nisu adekvatno plaćeni. Razlog tome jest što su važećim Zakonom o radu instituti tjednog odmora i prava na povećanu plaću za rad nedjeljom nepotpuni i nedefinirani te ostavljaju pravne praznine koje poslodavci često koriste te na taj način manipuliraju radnicima.
Premda je člankom 75. Zakona o radu određena nedjelja kao dan tjednog odmora, to zapravo ne vrijedi u trgovinama te se radnice i radnici u trgovinama se nalaze u situaciji da o njihovom radu nedjeljom odlučuje poslodavac te oni nemaju pravo izbora hoće li ili neće raditi nedjeljom. Često radnice i radnici u trgovinama rade svih sedam dana u tjednu jer nemaju zamjenski dan odmora, premda je to propisano Zakonom. Takvo nepravedno izrabljivanje od strane poslodavca im je vrlo teško ili nemoguće odbiti u strahu za gubitak radnog mjesta. Istovremeno, sam nametnuti rad nedjeljom im nije adekvatno plaćen. Dakle, radnice i radnici u trgovinama nemaju u svojim rukama odluku o tome hoće li ili neće raditi nedjeljom.
Što se tiče instituta prava na povećanu plaću za nedjeljni rad, najveći je problem u tome što trenutno važeći Zakon o radu člankom 94. ne propisuje minimalno povećanje plaće koje bi radnik trebao dobiti po satu rada nedjeljom. Poslodavci koriste takvu prazninu kako bi izrabljivali i manipulirali radnicima. Primjerice poslodavac može radniku povećati naknadu za sat rada nedjeljom za samo jednu kunu te time zadovoljiti zakonsku odredbu. To možda jest po zakonu, ali je nepravedno i predstavlja potpuno neadekvatno plaćanje rada nedjeljom.
Nepravdu prema radnicama i radnicima u trgovinama potrebno je zaustaviti. Udruga U ime obitelji odlučila poduzeti konkretan korak te je podnijela prvi konkretan zakonski prijedlog kojim bi se odmah, putem Zakona o radu, ispravno regulirao rad nedjeljom u trgovinama. Prijedlog U ime obitelji smjera kvalitetnijem i pravednijem zakonskom uređenju upravo dva spomenuta instituta – tjednog rada i prava na povećanu plaću za rad nedjeljom.
Prema prijedlogu U ime obitelji odluka o radu nedjeljom je na strani radnika, a ne poslodavca. Nijednom radniku u trgovini rad nedjeljom ne bi mogao biti nametnut, već bi isključivo radnik, po uzoru na britanski opting out sistem, odlučivao hoće li raditi nedjeljom ili će je koristiti kao tjedni odmor kako je trenutno određeno Zakonom. U slučaju da radnik odluči raditi nedjeljom, ima zakonsko pravo na izbor drugog dana u tjednu kao tjednog odmora.
Ukoliko radnik odluči raditi nedjeljom, poslodavac mu je dužan isplatiti veću naknadu za taj rad. Prijedlog U ime obitelji jest da se čl. 94. Zakona o radu dopuni odredbom prema kojoj bi radnik za sat rada nedjeljom morao dobiti minimalno 50% veću naknadu od njegove standardne satnice.
> Rad nedjeljom: Koje mjere U ime obitelji predlaže Hrvatskom saboru?
Iz prijedloga U ime obitelji proizlaze tri temeljna cilja:
1. Radnice i radnici zaposleni u trgovinama odlučuju žele li raditi nedjeljom;
2. Osiguranje minimalne naknade koju je poslodavac dužan platiti radnicama i radnicima koji rade nedjeljom, a to je najmanje 50% više od standardne satnice zaposlenika;
3. Ograničenje rada nedjeljom na što je moguće nižu razinu jer i radnice i radnici u trgovinama zaslužuju provoditi nedjeljno i blagdansko vrijeme sa svojim obiteljima.
Sadašnje zakonsko uređenje koje radniku ne nudi izbor te omogućuje da radnice i radnici de facto ne budu plaćeni za svoj nedjeljni rad ide na ruku poslodavcima te grubo krši dostojanstvo osobe radnika, stoga ga je nužno mijenjati. Upravo prijedlog udruge U ime obitelji nudi kvalitetne modele kojima bi se pitanje rada nedjeljom riješilo odmah putem izmjena i dopuna Zakona o radu, čime bi se situacija velikog broja radnica i radnika u Hrvatskoj promijenila na bolje te bi njihovo dostojanstvo bilo zaštićeno i poštovano.
Pogledajte prijedlog u cijelosti:
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
