U Švedskoj se posljedice politike otvaranja prema masovnoj migraciji iz Afrike i Bliskog istoka ne mogu sakriti, a trenutna vlada poduzima umjerene korake kako bi poboljšala situaciju.
Tijekom posljednjih 20 godina broj ljudi rođenih u inozemstvu udvostručio se s 1 milijun na 2 milijuna, a broj stanovnika zemlje porastao je na više od 10 milijuna. U 2015. godini Švedska je prihvatila rekordan broj tzv. zahtjeva za azil, njih 162.000, uglavnom iz kulturno stranih zemalja poput Afganistana i Sirije. S vremenom je vlada odlučila ponovno uvesti granične kontrole i razmatra kako „regulirati migraciju“.
Opseg priljeva migranata u Švedsku ograničen je tijekom mandata Malmer Stenergard iz koalicije Umjerene stranke premijera Ulfa Kristerssona, koja je obnašala dužnost ministrice za migracije od 2022. do 2024. Od 2024. godine ona vodi Ministarstvo vanjskih poslova.
U intervjuu za novine Dagens Nyheter Stenergard je priznala da su kao rezultat masovne imigracije i slabe integracije u zemlji pojavili fenomeni ovisnosti o socijalnoj pomoći, radikalizacije i organiziranog kriminala.
Šefica švedske diplomacije nije skrivala činjenicu da „postoji razlika u vezi s tim iz kojih zemalja dolaze migranti“. Kada su velike skupine radnika iz susjedne Finske stigle u mirnu skandinavsku zemlju 1970-ih, to je donijelo dobre rezultate. Finci su brzo popunili tržište rada i nisu predstavljali prijetnju sigurnosti. „Oni su slični nama i brzo se uklapaju u društvo, a slično je sada i s Ukrajincima“, rekla je, dodajući da je potpuno drugačije „primati takve ljude u usporedbi s migrantima iz drugih regija“, kazala je ministrica.
>Troje Afganistanaca uhićeno u Švedskoj zbog ubojstva iz časti članice svoje obitelji
Stenergard je govorila, bez obzira na političku korektnost, o onim migrantskim skupinama koje uzrokuju probleme. Priznala je da se u slučaju migranata s Bliskog istoka i iz Afrike „suočavamo s nižom razinom obrazovanja i potpuno drukčijim kulturnim zaleđem“.
“Mnoge od tih zemalja imaju drukčije društvo i drukčije načine rješavanja sukoba”
„Mnoge od tih zemalja imaju drukčije društvo i drukčije načine rješavanja sukoba“, rekla je, dodajući da „migracija mora biti regulirana kako bi se održala mobilnost“.
U Švedskoj – barem zasad – traže suptilne načine, osim strogih graničnih kontrola. Vlada je u nacrtu proračuna za sljedeću godinu predložila subvenciju za preseljenje u iznosu od 30.000 eura za svakog migranta koji pristane dobrovoljno se vratiti u svoju zemlju.
Stockholm se nada da će to privući više stranaca da napuste zemlju, osobito onih koji se nisu asimilirali u švedsko društvo i koji stvaraju razne probleme. Nažalost, ankete pokazuju da bi vrlo malo njih to prihvatilo, piše Remix.
Politička scena odlučna je poboljšati sigurnost u zemlji, a vlasti u Stockholmu ne skrivaju činjenicu da, ako dobrovoljni poticaji za povratak ne budu učinkoviti, predviđaju prisilne deportacije.
>Broj krađa u Europi: Najgore u Švedskoj i Finskoj
Trenutačno, imigranti koji pristanu vratiti se u svoju zemlju mogu računati na potporu švedskih poreznih obveznika od oko 800 eura po odrasloj osobi. Taj iznos obično pokriva troškove putovanja za osobe s boravišnom dozvolom u Švedskoj, ali koje nisu državljani Švedske. Podnositelji zahtjeva moraju dokazati da imaju sredstva za putovanje i da je njihov povratak prihvaćen u zemlji odredišta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
