Tko bi mogao naslijediti Ursulu von der Leyen na mjesto predsjednika/ce Europske komisije? Bruxellesom kruže razna nagađanja, a jedno od njih je i ime hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Von der Leyen zasigurno je još uvijek favoritkinja da se održi na postojećoj funkciji, no špekulira se i o mogućem odustajanju od njezine kandidature. Plenković je s druge strane odbacio glasine da bi mogao zamijeniti von der Leyen. Osim Plenkovića spominjue se još i Talijan Mario Draghi, Roberta Metsola, rumunjski predsjednik Klaus Iohannis i drugi.
Moguće da Ursula von der Leyen neće biti kandidatkinja za mjesto čelnice EU komisije
Predsjednica Europske komisije još uvijek je jasna favoritkinja za drugi mandat na vrhu izvršne vlasti EU-a, no moguće je i da neće više biti kandidatkinja.
Politico navodi neke kandidate o kojima se špekulira u Bruxellesu da bi mogli biti alternativa von der Leyen. Na ovom popisu nisu vodeći kandidati političkih stranaka koje se natječu s von der Leyen. Bez obzira na takozvani proces Spitzenkandidaten, Europska pučka stranka vjerojatno neće odustati od predsjedanja Komisijom ako ostanu najveća politička snaga u Bruxellesu.
>Ursula von der Leyen: Kako je išla od afere do afere?
Mario Draghi
Zašto? Ovaj 76-godišnjak vodio je široku talijansku koaliciju sve dok se nije raspala 2022., a njegovo se ime često spominje kad su u pitanju slobodni položaji predviđeni za međunarodne vođe. Bivšeg talijanskog premijera i predsjednika Europske središnje banke do sada se uglavnom povezivalo s pozicijom predsjednika Europskog vijeća (kada Charles Michel ode).
Draghi se već vratio u središte politike EU-a, radeći na službenom planu Bruxellesa kako bi blok učinio konkurentnijim. A koji će dostaviti odmah nakon izbora za EU kada će se europski čelnici cjenkati oko čelnih mjesta u bloku. Osim toga, blizak je s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
Zašto ne? Talijan nema jasno političko opredjeljenje i teško je shvatiti zašto bi EPP prepustio moćno mjesto predsjednika Komisije nekome bez jasne političke lojalnosti.
>Kako je Berlusconi utjecao na politički rast Giorgije Meloni i što nakon njegove smrti?
Roberta Metsola
Zašto? Kao što je gore navedeno, malo je vjerojatno da će EPP odustati od vodstva Komisije u sljedećem mandatu. Međutim, ako von der Leyen ne dobije potporu koja joj je potrebna, druga vodeća kandidatkinja EPP-a mogla bi isplivati na površinu.
Kao predsjednica Europskog parlamenta Metsola je uspjela ostati iznad političkih sukoba, to je taktika koja joj je ranije pomogla osigurati trenutnu funkciju. Istodobno je pokazala vodstvo u vanjskoj politici i bila je prva čelnica EU-a koja je posjetila Kijev nakon ruske invazije u veljači 2022. Podrijetlom s Malte, Metsola bi mogla biti pobjeda za južnu Europu kada se budu dijelili glavni poslovi.
U prošlotjednoj objavi na Instagramu Metsola je viđena kako se druži s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom i poljskim premijerom Donaldom Tuskom. Ovo je nagovještaj da kakav god posao bio, ona ima podršku na visokim položajima.
Zašto ne? Malta je najmanja država u EU, i po veličini i po broju stanovnika. Metsola nema iskustva u upravljanju, čak ni u svojoj domovini. Na početku njezina predsjedanja zakonodavnim tijelom EU-a protiv nje je korišten njezin konzervativni dosje o pobačaju.
>Predsjednica EU parlamenta Metsola u Hrvatskoj: Vaše članstvo u EU priča je u uspjehu
Christine Lagarde
Zašto? Zato što je Francuskinja.
Macronovo oklijevanje da podrži von der Leyen za čelnu dužnost postavlja očito pitanje: nakon pet godina njemačke vladavine i još duljeg razdoblja u kojem su Nijemci ili Austrijanci držali ključno mjesto šefa osoblja predsjednika Komisije, želi li Macron na toj poziciji Francuze? Kao bivša ministrica financija i sadašnja predsjednica Europske središnje banke, Lagarde ima iskustva na višim izvršnim položajima, a dodatnu prednost je i to što je žena.
Zašto ne? Zato što je Francuskinja. (Također: nije baš popularna među svojim osobljem.)
Nema naznaka da bi Lagarde bila voljna napustiti ECB prije isteka svog osmogodišnjeg mandata, pa čak ni da Elysée ozbiljno razmišlja o isticanju njezina imena. Otkako je napustila MMF, ime Lagarde se spominjalo tijekom gotovo svake rekonstrukcije francuske vlade kao moguće ministrice. Plus promjena…
>Što znamo o Christine Lagarde, kandidatkinji za novu predsjednicu Europske središnje banke?
Klaus Iohannis
Zašto? Rumunjski predsjednik smatra se sigurnom rukom i miljenik je europskih čelnika, osobito među konzervativcima. I Macron i njemački kancelar Olaf Scholz obasuli su ga pohvalama jer je svoju zemlju zadržao u prozapadnom i proeuropskom taboru nakon ruske invazije na Ukrajinu – što se ne može reći za Mađarsku, Slovačku ili Bugarsku. Za razliku od Poljske, Rumunjska je također strogo poštovala pravila jedinstvenog tržišta EU-a i nije jednostrano nametnula ograničenja na ukrajinsko žito. To je ojačalo Iohannisov ugled kao proeuropskog timskog igrača.
Mnogi tvrde da je vrijeme da istočni Europljanin vodi EU. Ako je tako, Iohannis koji govori njemački je dobro postavljen, jer potječe iz iste političke obitelji EPP-a kao i von der Leyen. Odluka EPP-a da svoj izborni kongres održi u Bukureštu također svjedoči o njegovom položaju među konzervativnim vođama skupine.
Budući da njegov drugi mandat završava u prosincu, Iohannis je u potrazi za visokom međunarodnom pozicijom. Prošlog mjeseca pristao je kandidirati se za sljedećeg čelnika NATO-a – ali to će biti teška bitka, s obzirom na široku potporu nizozemskom premijeru Marku Rutteu.
Zašto ne? Iohannisov pokušaj u posljednjem trenutku da Rutteu ukrade vodeću ulogu u NATO-u naljutio je neke zapadnoeuropske zemlje.
>Predsjednik Rumunjske Klaus Iohannis se u EP-u zauzeo za jedinstvo i solidarnost Europske unije
Andrej Plenković
Zašto? Hrvatski premijer Andrej Plenković također dolazi iz EPP-a, a kao i u slučaju Iohannisa, njegovo bi imenovanje odgovorilo na sve veće pozive da istočna Europa dobije vodeću dužnost. Izbor Hrvata za predsjednika Komisije također bi poslao pozitivan signal kandidatima za članstvo u EU (Hrvatska je najnovija članica EU). Plenkovićeva iznenađujuća najava da će predvoditi kandidatsku listu za europarlamentarce vladajuće hrvatske stranke HDZ-a izazvala je sumnju da želi napustiti domaću politiku. Njegovo premijersko iskustvo od 2016. sigurno mu je dalo autoritet i prilike za umrežavanje s kolegama europskim čelnicima.
Zašto ne? Plenković je odbacio glasine da bi mogao zamijeniti von der Leyen, što bi se dakako moglo smatrati dobrim pokazateljem da je zainteresiran za posao.
>Zašto se Plenković kandidira na izborima za Europski parlament?
Thierry Breton
Zašto? On je Francuz. Breton je prošle godine za POLITICO rekao da je bio kandidat za “plan B” da postane europski povjerenik još 2019. (dobio je posao tek nakon što je prva izabranica, Sylvie Goulard, izbačena tijekom saslušanja za potvrdu u parlamentu). Snažno je nagovijestio da je spreman ponovno postati plan B, ako kandidatura von der Leyen ne uspije.
Kao bivši francuski ministar financija, Breton ima iskustvo na višim izvršnim pozicijama, a iako nije iz EPP-a, konzervativan je. Njegovo iskustvo kao bivšeg glavnog izvršnog direktora koji je vratio industrijsku politiku na dnevni red Komisije omogućuje mu da tvrdi da bi trebao voditi izvršnu vlast EU-a koja će biti daleko više usredotočena na konkurentnost.
Breton se također pojavio kao kritičar najvišeg profila von der Leyen u briselskom balonu. U zloglasnom tweetu nakon njezine nominacije za vodeću kandidatkinju EPP-a, Breton je primijetio da šefica Komisije nije baš imala jednoglasnu potporu unutar EPP-a za drugi mandat. Također je bio dio skupine povjerenika koji su kritizirali njezin izbor Markusa Piepera kao izaslanika Komisije za mala i srednja poduzeća. I dok je visoki francuski dužnosnik rekao za POLITICO da je Macron bio “bijesan” zbog tweeta von der Leyen, drugi su francuski dužnosnici nakon toga rekli da le président ipak nije bio toliko uznemiren.
>Ursula von der Leyen pod istragom EPPO-a
Zašto ne? Breton ima možda više neprijatelja nego prijatelja u najvišim krugovima EU, uključujući unutar Komisije i među mnogim zemljama EU. Pri čemu mnogi dovode u pitanje njegove dosadašnje rezultate. Svojim postupcima razljutio je kolege povjerenike – glavnu među njima šeficu Odjela za tržišno natjecanje Margrethe Vestager, ali i mnoge od osoblja i državnih službenika s kojima je trebao raditi.
Opak (i anoniman!) članak objavljen u francuskom izdanju Atlantico opisao je Bretona kao “najgoreg francuskog povjerenika u 30 godina”. Sugerirajući da ima suparnike koji su ga odlučili potkopati. Osim toga, on nije EPP. Dok se kontroverze oko njegovog mandata na čelu francuske tehnološke tvrtke Atos smatraju glavnom preprekom za bilo kakvu potencijalnu potvrdu od strane Europskog parlamenta.
>Cenzura u Europskoj uniji: Francuska prijeti zabranom Twittera u EU; evo pod kojim izgovorom
Iznenađenje
Zašto? Dugotrajno trgovanje među političkim skupinama oko europskih najviših poslova nakon izbora za EU uvijek je puno iznenađenja. Godine 2019. nitko se ne bi kladio da će von der Leyen postati predsjednica Komisije. Bruxelles bi mogao biti iznenađen kandidatom za kojeg nikad prije nisu čuli niti ga upoznali.
Zašto ne? Nemamo pojma tko bi to mogao biti (inače ne bi bilo iznenađenje).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
