Tko su HDZ-ove Dubravka Šuica i Željana Zovko koje su u Europskom parlamentu glasovale za Istanbulsku konvenciju?

Foto: fah/zeljanazovko.eu

U Europskom parlamentu održano je glasovanje o ratifikaciji Istanbulske konvencije. Od ukupnog broja zastupnika 489 ih je glasalo ZA, 114 PROTIV, a 69 zastupnika ostalo je SUZDRŽANIMA.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako su glasali hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu o ratifikaciji Istanbulske konvencije?

Od 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu protiv ratifikacije konvencije glasali su Marijana Petir (Nezavisna), Ruža Tomašić (HKS) i Ivica Tolić (HDZ).

Suzdržana je ostala jedino HDZ-ova Ivana Maletić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Preostalih 7 zastupnika glasalo je za konvenciju. Među njima su SDP-ovci Tonino Picula i Biljana Borzan, Ivan Jakovčić (IDS), Jozo Radoš (GLAS), Davor Škrlec (Nezavisni, bivši OraH) te dvije zastupnice iz HDZ-ova ogranka – Dubravka Šuica i Željana Zovko.

Šuica ne odustaje od Konvencije

Dubravka Šuica rođena je Dubrovčanka s diplomom engleskog i njemačkog jezika. Svoja prva radna iskustva stjecala je na radnom mjestu profesorice engleskog i njemačkog jezika u dvije dubrovačke škole i centru za odgoj i usmjereno obrazovanje. Kasnije postaje asistent na pomorskom fakultetu u Dubrovniku, a zatim i profesorica engleskog jezika na dubrovačkom veleučilištu. Četiri je godine obnašala dužnost ravnateljice dubrovačke gimnazije, a u to vrijeme predavala je i na American College of Management and Technology u Dubrovniku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U HDZ-u je od 1990., a danas je i potpredsjednica te stranke. U Sabor je ušla 2000. godine, a godinu kasnije izabrana je za gradonačelnicu Grada Dubrovnika. Dužnost gradonačelnice obnašala je od 2001. do 2009. godine. U Europski parlament ušla je odmah 2013. godine, a trenutni mandat traje joj do 2019.

U Europskom parlamentu djeluje kao zamjenica u Odboru za vanjske poslove (AFET), zamjenica u Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova, zamjenica u Odboru za transport i turizam (TRAN), Članica Izaslanstva za odnose s BIH (DSEE), zamjenica u izaslanstvu za odnose s SAD-om (D – US) i Članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane (ENVI).

Uz nabrojano, Šuica je potpredsjednica kluba Žena EPP (Europske pučke stranke), predsjednica Odbora za vanjske i europske poslove Hrvatske demokratske i vijećnica u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dubravka Šuica (HDZ): Bilo bi nam lakše da je Istanbulsku konvenciju ratificirala Milanovićeva Vlada

Vezano uz Istanbulsku konvenciju Šuica je nedavno naglasila „puno je važnije usvojiti Istanbulsku konvenciju i tako smanjiti mogućnost nasilja nad ženama, nego odbaciti ovaj dokument zbog riječi kao što su spol ili rod. Znam da se nekima koji su desno ovo neće svidjeti, ali je tako.“

Dodala je još: “Bilo bi nam lakše da je Vlada Zorana Milanovića ratificirala Istanbulsku konvenciju. Ovako to je na HDZ-u, i vjerujem da nećemo odustati, iako će nas kritizirati dio desno orijentiranih birača. Međutim, na to moramo biti spremni želimo li spašavati žene koje su žrtve nasilja.”

Ulazak u Europski parlament velika je promjena, ali i odgovornost

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Druga zastupnica iz HDZ-ova krila koja je glasala za ratificiranje Istanbulske konvencije je Željana Zovko. Članica je Europskog parlamenta od 2016. godine, kao i njezin kolega Tolić. Oni su u Europskom parlamentu zamijenili Andreja Plenković i Davora Ivu Stiera.

Političku i diplomatsku karijeru Željana Zovko započela je u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine 1999. godine gdje je radila kao suradnica za odnose s javnošću te kao predstojnica ureda hrvatskog člana Predsjedništva. U svojoj karijeri obnašala je veleposlaničke dužnosti za BiH u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji. Bila je i predstavnica BiH u UNESCO-u.

Nova europarlamentarka Željana Zovko: Za mene koja dolazim iz BiH je ovo povijesna prilika da napravim nešto za narod koji predstavljam

Prilikom ulaska u Europski parlament naglasila je kako je to velika promjena u njezinu životu. „Za mene koja dolazim iz BiH je ovo povijesna prilika da napravim nešto za narod koji predstavljam”, kazala je tada i istaknula da se BiH mora graditi na način na koji je napravljena Europska unija, na načelima federalizma, supsidijarnosti, zastupljenosti i vrijednostima.

Dvije spomenute zastupnice svojim su glasovima za istanbulsku konvenciju bile dijelom većine.

Podsjetimo, građani su se na javnoj raspravi o zakonu kojim bi se ratificirala Konvencija izjasnili PROTIV ratifikacije – usred ljeta bilo je više od 300 komentara na portalu e-savjetovanja, od kojih je 4/5 protiv.

Istanbulska konvencija – Podvala pod krinkom zaštite žena usmjerena protiv svake tradicije

 

Udruga U ime obitelji traži najveću moguću zaštitu žena i članova obitelji od svakog oblika nasilja, kao i implementaciju najboljih standarda i mehanizama zaštite i sprečavanja nasilja nad ženama i u obitelji. Istanbulska konvencija sadrži mnoge pozitivne odredbe od kojih većina već postoji u hrvatskom zakonodavstvu, međutim sastavni dio Konvencije je i “rodna teorija” za koju UiO smatra da se ni na koji način ne bi smjela nametati ili provoditi u Hrvatskoj, pa tako ni putem međunarodne konvencije.

U ime obitelji zato zagovara implementaciju pozitivnih odredbi Konvencije, ali bez njene ratifikacije. O nekoliko činjenica o Istanbulskoj konvenciji i “rodnoj teoriji” za koje UiO smatra da je važno uzeti u obzir u raspravi o ratifikaciji Konvencije možete pročitati OVDJE.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.