Vlada će na sjednici razmatrati i Nacrt prijedloga industrijske strategije RH za razdoblje od 2014. do 2020., prema kojem bi industrijska proizvodnja u tom razdoblju rasla po godišnjoj prosječnoj stopi od 2,85 posto. Strategijom se predviđa otvaranje više od 85.000 radnih mjesta te porast izvoza za 30%. Planira se i rast produktivnosti radne snage za 68,9%, prenosi HRT.
Realizacija tih ciljeva očekuje se ponajprije od strateških djelatnosti, tzv. pokretača, velikih izvozno orijentiranih poddjelatnosti koje ostvaruju dobit i zapošljavaju velik broj ljudi. Od njih se očekuje ostvarivanje veće stope rasta i zapošljavanja od kretanja BDP-a, odnosno više od 5%. Strateške djelatnosti su: proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, proizvodnja računala te elektroničnih i optičkih proizvoda, proizvodnja električne opreme, proizvodnja strojeva i uređaja, računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti, proizvodnja prehrambenih proizvoda te proizvodnja namještaja.
Tretman prehrambene i drvnoprerađivačke industrije, koja prvotno u prijedlogu industrijske strategije nije svrstana u ‘pokretače’ nego u ‘čuvare’, čime nisu bili zadovoljni u resoru poljoprivrede, proteklih je dana bila predmet usuglašavanja između ministarstava gospodarstva i poljoprivrede. Prema strategiji, ‘čuvari’ su velike industrijske poddjelatnosti usmjerene na domaće tržište koje ostvaruju dobit i zapošljavaju velik broj ljudi i od kojih se, s obzirom na orijentaciju na domaće tržište, očekuju stope rasta u skladu s kretanjima nacionalne ekonomije, u prosjeku od 1 do 5 posto. Među ‘čuvarima’ su proizvodnja pića, mliječnih proizvoda, prerada i konzerviranje mesa i proizvodnja mesnih proizvoda, tiskanje i uslužne djelatnosti povezane s tiskanjem itd.
U skupinu ‘upitnici’ svrstane su poddjelatnosti koje ostvaruju dobit bez obzira na orijentaciju (izvoz ili domaće tržište), ali nisu dovoljno velike niti imaju jasno definiranu tržišnu perspektivu da bi se mogle rasporediti u ključne poddjelatnosti. U toj su skupini, primjerice, proizvodnja boja, lakova i sličnih premaza, proizvodnja medicinskih i stomatoloških instrumenata i pribora, kovanje, prešanje, štancanje i valjanje metala, proizvodnja sapuna i deterdženata itd. ‘Problematičnima’ se u prijedlogu strategije smatraju nekonkurentni, visoko zaduženi gubitaši ovisni o vanjskim čimbenicima, dok su ‘bez utjecaja’ djelatnosti koje, s obzirom na realizirane prihode i broj zaposlenih te uzimjući u obzir projekcije razvoja, nemaju i neće imati veći utjecaj na industriju.
U šestogodinjem razdoblju na koje se odnosi strategija, trebala bi biti promijenjena i struktura izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti. Četiri su ključna područja djelovanja koje industrijska strategija definira – stvaranje stabilnog investicijskog okruženja, poticanje strateške suradnje industrije i obrazovnog sustava, restrukturiranje javne uprave i administracije te razvoj tržišta kapitala. Za svako od tih prioritetnih područja definirano je i niz konkretnih mjera za realizaciju postavljenih ciljeva, kao i prijedlozi za stvaranje pretpostavki za implementaciju kako bi se planirani ciljevi i ostvarili.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
